Prijedlog zakona

Divljač im uništi usjeve, a oni moraju dokazivati da su ih štitili

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Novi zakon daje prednost lokalnim lovačkim udrugama, dok HPK upozorava da poljoprivrednicima otežava ostvarivanje naknade štete.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u srijedu su upozorili kako je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Sabor uputilo konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lovstvu a da nije prihvatilo nijedan prijedlog HPK usmjeren na zaštitu poljoprivrednika od šteta koje uzrokuje divljač, već su interesi lovačkih udruga stavljeni ispred interesa poljoprivrednika

- Konačni prijedlog zakona predviđa prednost domicilnim lovačkim udrugama pri ostvarivanju prava korištenja lovišta. Istodobno, nijedan prijedlog HPK-a za učinkovitiju zaštitu poljoprivredne proizvodnje nije prihvaćen - naveli su iz Komore.

Takav pristup, kažu, otvara ozbiljno pitanje čije interese Ministarstvo stavlja u prvi plan.

- Dok se lovačkim udrugama osiguravaju povoljniji uvjeti za ostvarivanje prava korištenja lovišta, poljoprivrednici koji trpe štete od divljači i dalje nemaju rješenja koja HPK smatra pravednima i učinkovitima. Ovdje nije riječ o sukobu poljoprivrednika i lovaca, nego o odgovornosti za štete, zaštiti privatne imovine i opstanku domaće poljoprivredne proizvodnje - istaknuli su iz HPK.

Šteta na usjevima, a teret dokaza na poljoprivrednicima

Podsjetili su kako je HPK osnovala stručnu radnu skupinu i pripremila konkretna zakonska rješenja za zaštitu poljoprivredne proizvodnje, pravedniju naknadu šteta i jasnije definiranje odgovornosti. Unatoč tom stručnom radu, Ministarstvo nije prihvatilo nijedan prijedlog Komore.

- Poljoprivrednici će trpjeti štetu, a morat će dokazivati da su je pokušali spriječiti. Kada divljač uništi usjeve i nasade, poljoprivrednik trpi izravan gubitak uroda i prihoda - istaknuo je predsjednik HPK Željko Mihelić.

Napomenuo je da predložena zakonska rješenja otvaraju dodatni rizik za poljoprivrednike, jer ostvarivanje naknade povezuju s ispunjavanjem propisanih uvjeta i dokazivanjem ispunjenja njihovih obveza.

- Poljoprivrednici ne određuju brojnost divljači niti upravljaju lovištima, ali snose posljedice šteta na svojim površinama. HPK zato smatra neprihvatljivim da se na poljoprivrednike prebacuje nerazmjeran teret zaštite i dokazivanja, bez odgovarajuće odgovornosti ostalih sudionika sustava - rekao je Mihelić.

Iz Odbora za zakonodavstvo HPK su istaknuli kako se problem odnosi i na štete nastale naletom vozila na divljač, zbog čega je potrebno jasno definirati odgovornost i osigurati učinkovitu zaštitu prava oštećenih građana.

HPK zahtijeva konkretne promjene, odnosno da se tijekom daljnjeg saborskog postupka preispitaju sporne odredbe i ugrade rješenja kojima će se  jasno definirati odgovornost za štete od divljači, osigurati pravednija raspodjela obveza i troškova zaštite,  spriječiti da nerazmjerni uvjeti onemoguće ostvarivanje naknade štete i osigurati učinkovita zaštita poljoprivredne proizvodnje i privatne imovine.

Lovačkim udrugama prednost

- Hrvatski poljoprivrednici ne traže povlastice, nego pravedan zakon, jasnu odgovornost i zaštitu svojega rada i imovine. Ne možemo istodobno zahtijevati povećanje domaće proizvodnje hrane i konkurentnost hrvatske poljoprivrede, a ignorirati interese onih koji tu hranu svakodnevno proizvode i snose posljedice šteta na svojim gospodarstvima - poručili su iz HPK.

Vlada je prošli tjedan u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu, od kojeg, kako je rečeno, očekuje jačanje održivog gospodarenja divljači i pravne sigurnosti svih sudionika sustava, očuvanje tradicije lovstva i razvoj lovnog turizma te smanjenje administrativnih opterećenja.

Predloženim zakonskim izmjenama uvela bi se prednost za domicilne lovačke udruge kod zakupa lovišta, a štete na usjevima od divljači obrađivala bi stalna županijska povjerenstva. Povećale bi se i minimalne površine privatnih lovišta s 500 na tisuću hektara zbog biološke i prostorno zaokružene cjeline. 

Produžuje se i trajanje zakupa s deset na 20 godina zbog većeg ulaganja i pravne sigurnosti, rekao je Beljo, dodajući da se prvi puta uvodi polaganje lovačkog ispita i osposobljavanje iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem u suradnji Hrvatskog lovačkog saveza i MUP-a. Novim se prijedlogom zakona uvodi i periodično usklađivanje godišnje naknade za pravo lova, radi očuvanja realne vrijednosti naknade tijekom trajanja ugovora.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju