Europsko dno: Hrvatski umirovljenici ne mogu pokriti 40 posto troškova

U konkurenciji 30 europskih država umirovljenici u Hrvatskoj završili su na posljednjem mjestu istraživanja agencije Data Pulse kada je riječ o omjeru nacionalnih mirovina i prosječnih životnih troškova po osobi. Riječ je o opsežnom istraživanju koje pokazuje da hrvatska mirovina u prosjeku pokriva tek oko 60 posto troškova, odnosno da umirovljenicima nedostaje oko 40 posto potrebnog iznosa kako bi pokrili osnovne mjesečne životne potrebe.

 

Autori su mirovinski jaz izračunali usporedbom bruto iznosa prosječne nacionalne mirovine s procijenjenom tipičnom potrošnjom umirovljenika, standardiziranom za 2023. godinu.

 

Budući da se Hrvatska nalazi na samom dnu ljestvice, besmisleno je koristiti formulaciju ‘iznad nas su’, jer su tamo svi, uključujući i Srbiju te Crnu Goru, iako su još daleko od članstva u EU. Stoga je možda svrsishodnije pogledati iznenađujuće rezultate onih na vrhu.

 

Naime, umirovljenici u samo četiri europske države nakon isplate nacionalne mirovine raspolažu iznosom koji premašuje njihove prosječne mjesečne životne troškove. Rumunjskim umirovljenicima tako ostaje 21 posto viška, slijede češki s 18 posto. Velik je to odmak u odnosu na Poljsku, koja se nalazi na trećem mjestu s tek četiri posto viška, te Španjolsku s tri posto pozitivnog salda.

 

Svi ostali su u minusu. Najbliže ravnoteži su Bugarska s minusom od samo dva posto i Danska s minusom od sedam. Prosjek EU-27 iznosi minus 20 posto, francuski 23 posto, dok su Srbija i Crna Gora na oko 25 posto minusa. Austrijski umirovljenici bilježe manjak od 17 posto, a njemački čak 33 posto.

 

Za potpuno razumijevanje ove studije važno je spomenuti i dodatne okolnosti koje bitno utječu na stvarne životne troškove. Prema podacima iz studije, čak 90 posto umirovljenika u Hrvatskoj (kao i u Mađarskoj, Bugarskoj i Srbiji) posjeduje vlastitu nekretninu, dok ih samo 10 posto živi u najmu.

 

U Italiji i Sloveniji taj je omjer 80:20, u Francuskoj, Belgiji i Švedskoj 60:40, dok u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj njih oko 60 posto živi u iznajmljenim nekretninama. Zbog toga su troškovi stanovanja u Hrvatskoj većini umirovljenika znatno niži nego njihovim vršnjacima u zapadnoeuropskim zemljama.

 

Kada je riječ o nominalnim iznosima mirovina, studija pokazuje da se u mnogim državama s manjim primanjima živi relativno bolje. Tako, primjerice, luksemburški umirovljenik godišnje prima više od 34 tisuće eura, no za život mu je potrebno više od 50 tisuća.

 

Rumunjski umirovljenik prima oko 5.800 eura bruto, ali mu je, prema procjeni studije, za život potrebno oko 4.800 eura. Hrvatski umirovljenik u prosjeku prima oko 5.600 eura godišnje, dok mu za pokrivanje minimalnih potreba treba približno 9.300 eura.