Hrvatska ima drugi najveći udio vatrogasaca u EU

Ovogodišnja sezona požara u Europi ponovno je otvorila pitanje koliko je kontinent zapravo spreman za sve češće i sve razornije vatrene stihije. Prema Eurostatovim podacima, u Europskoj uniji je 2025. godine djelovalo 372.400 profesionalnih vatrogasaca, što čini tek 0,18 posto ukupne zaposlenosti u Uniji. Riječ je isključivo o profesionalcima koji, kako ih definira Eurostat, sprječavaju i gase požare te sudjeluju u drugim hitnim intervencijama i spašavanju ljudi i imovine. U tu kategoriju ulaze i profesionalni šumski vatrogasci, dok dobrovoljci nisu obuhvaćeni statistikom.

Njemačka prednjači

Po apsolutnom broju vatrogasaca, kako i priliči, prednjače najveća gospodarstva Unije. Njemačka je s 57.700 vatrogasaca daleko ispred ostalih, slijede Francuska s 47.700, Italija s 43.500, Poljska s 40.000 te Španjolska s 38.500.

Zajedno, te četiri najveće ekonomije čine nešto više od polovice ukupnog broja vatrogasaca u EU. Rumunjska i Grčka premašuju 20.000 vatrogasaca, dok su Portugal i Češka nešto iznad 16.000. Na samom dnu ljestvice nalaze se Cipar i Estonija, s manje od 2.000 vatrogasaca, dok Eurostat za pet članica Unije uopće ne raspolaže podacima.

Udio u ukupnoj zaposlenosti

Zanimljivija slika, posebno iz perspektive tržišta rada, dobiva se kad se broj vatrogasaca promatra kao udio u ukupnoj zaposlenosti. Tu se poredak potpuno mijenja, a najveće europske ekonomije odjednom padaju ispod prosjeka. Grčka, s udjelom od 0,47 posto, i Hrvatska, s 0,43 posto, imaju daleko najveći udio vatrogasaca u zaposlenosti u cijeloj Uniji, iznad prosjeka od 0,18 posto.

Slijedi ih Portugal s 0,33 posto. Za usporedbu, u velikoj četvorci taj je udio znatno niži: Italija ima 0,18 posto, Španjolska 0,17 posto, Francuska 0,16 posto, a Njemačka svega 0,14 posto. Drugim riječima, Hrvatska u vatrogastvo ulaže relativno više radne snage nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu gospodarstva, što je izravna posljedica izloženosti požarima na dalmatinskoj obali i zaleđu.

Nacionalni brojevi, međutim, daju samo dio slike. Kad nacionalni kapaciteti dođu pod pritisak, zemlje članice mogu zatražiti pomoć iz cijele Europe preko Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib krajem kolovoza poručila je da nijedna zemlja ne bi trebala sama ostati prepuštena požarima te da Unija kroz taj mehanizam brzo šalje zrakoplove, helikoptere i vatrogasce onamo gdje su najpotrebniji. Flota rescEU i europski bazen civilne zaštite za 2026. broje 22 protupožarna zrakoplova i pet helikoptera.

Potrošnja za zaštitu od požara

Financijska dimenzija priče jednako je važna kao i operativna. Opća državna potrošnja na zaštitu od požara u EU dosegnula je 2024. godine 43,8 milijardi eura, odnosno 0,5 posto ukupne državne potrošnje. Njemačka je i ovdje najveći pojedinačni platiša s 13,7 milijardi eura, ispred Francuske s 7,9 milijardi. Grčka je na zaštitu od požara potrošila nešto više od milijarde eura, što čini 0,9 posto državnog proračuna, najveći udio u cijeloj Uniji, gotovo jedno euro na svakih sto potrošenih.

Prema podacima Our World in Data, 2026. je do 31. tjedna u godini bila četvrta najgora godina za EU po ukupno izgorjeloj površini od 2012., s 489.826 hektara izgorjelih do početka kolovoza,  13 posto više od prosjeka za isto razdoblje u prethodnih 14 godina. Rizik od požara pritom se, upozorava Europska komisija, širi i izvan tradicionalno ugroženog mediteranskog područja, prema zemljama poput Češke, Njemačke i Švedske koje se s takvim scenarijima ranije nisu suočavale u ovom opsegu.

Za hrvatsko gospodarstvo to znači da pitanje vatrogasnih kapaciteta nije samo tema sigurnosne ili turističke politike, nego i pitanje javnih rashoda i tržišta rada koje će, s obzirom na klimatske trendove, teško postati manje relevantno u godinama koje dolaze.