Europske nuklearke pod pritiskom rekordnih vrućina i suše

Vruće i iznimno sušno ljeto ozbiljno je poremetilo rad europskih nuklearnih elektrana i stavilo golemi pritisak na energetsku infrastrukturu što je prisililo vlade i operatere diljem Europe na poduzimanje hitnih mjera kako bi očuvali stabilnost energetskih sustava. Upravo je ovoga tjedna rumunjska državna Nuklearelectrica isključila svoj jedini aktivni reaktor s električne mreže zbog rekordno niskog vodostaja Dunava.

Teška suša već je krajem srpnja prisilila ovu tvrtku na obustavu rada prvog reaktora. Inače, ova elektrana u Černavodi osigurava petinu ukupne proizvodnje električne energije u zemlji, a gašenje dva reaktora bilo je neizbježno unatoč tome što je rumunjska vlada poduzela tehničke mjere na terenu. Naime, tjednima se kopalo riječno dna i potapalo kamenje kako bi se preusmjerio tok rijeke prema rashladnim sustavima elektrane, a rumunjske pomorske snage izvele su i kontroliranu podvodnu eksploziju, ali ništa od toga nije pomoglo.

Zbog nastale krize Rumunjska je proglasila izvanredno energetsko stanje za cijeli kolovoz te pozvala tvrtke i kućanstva na dobrovoljno smanjenje potrošnje u večernjim satima. Kako bi se nadoknadio manjak, u pogon je stavljena dodatna elektrana na lignit, uz maksimalno oslanjanje na vjetroelektrane i hidroelektrane te korištenje prekograničnih mrežnih kapaciteta za uvoz energije. Vlada je ujedno pripremila i plan postupnog prekida opskrbe za industrijske potrošače u slučaju potrebe.

Problemi i za Krško

No nije Rumunjska jedina koja muku muči sa sušom. Prošlog je tjedna, podsjetimo, Nuklearna elektrana Krško morala započeti postupno smanjivanje snage reaktora i to na 80 posto. Riječ je o planiranoj i kontroliranoj privremenoj mjeri koja je nužna radi osiguravanja poštivanja odredbi Okolišne suglasnosti, prema kojima dnevna prosječna temperatura Save na mjestu potpunog miješanja nizvodno od Hidroelektrane Brežice ne smije prelaziti 28 stupnjeva, a prosječni dnevni porast temperature ne smije biti veći od tri stupnja.

Vodu iz Save elektrana u Krškom koristi u trećem rashladnom krugu za odvođenje suvišne topline u okoliš, a tijeku proteklih mjeseci toplinsko se opterećenje uspješno ublažavalo korištenjem rashladnih tornjeva. Ovo je prvi put od 2003. godine da je slovensko-hrvatska elektrana primorana smanjiti snagu zbog ograničenja povezanih s temperaturom i protokom Save, uz najavu mogućeg dodatnog smanjenja ako se hidrološki uvjeti dodatno pogoršaju.

Slični se poremećaji bilježe i u ostatku regije. U Mađarskoj su nedavne oborine ipak donijele blago olakšanje i podigle vodostaj Dunava, što je omogućilo ponovno pokretanje jedne turbine u nuklearnoj elektrani Paks. Time su u rad vraćena dva od ukupno osam turbinskih agregata tog postrojenja, koje osigurava gotovo polovicu mađarske električne energije.

U Francuskoj, gdje nuklearna energija čini oko sedamdeset posto ukupne proizvodnje, energetska tvrtka EDF bila je primorana smanjiti proizvodnju u više reaktora zbog ekoloških ograničenja i previsoke temperature rijeka koje se koriste za hlađenje. Dodatne probleme uzrokovao je i neobičan prirodni fenomen na sjeveru zemlje, gdje je masovni priljev meduza aktivirao automatske zaštitne sustave i privremeno zaustavio rad triju reaktora u elektrani Gravelines.

Trošak od 180 milijardi eura

Pritisnuta kombinacijom ekstremnih vrućina, suša i požara, Francuska se suočila s obustavom rada rekordnog broja nuklearnih elektrana. Budući da su takva postrojenja izravno ovisna o blizini rijeka ili mora radi hlađenja, u Europi se sve glasnije razmatra potreba za nadogradnjom rashladnih sustava i prilagodbom rasporeda redovnog održavanja izvan najtoplijeg dijela godine.

Klimatski pritisci nisu poštedjeli ni sjeverozapad kontinenta. U Ujedinjenom Kraljevstvu sazvan je krizni državni stožer zbog najavljenih iznimno visokih temperatura te učestalih požara i suša, što je već drugi takav sastanak na najvišoj razini ove godine. Stručnjaci upozoravaju da učestali toplinski valovi i njihove posljedice na rijeke i infrastrukturu jasno ukazuju na duboku klimatsku krizu koja se neće sama od sebe povući, već će se nastaviti pogoršavati dok god traje oslanjanje na fosilna goriva i emisije stakleničkih plinova.

Pored energetske nestabilnosti, ljetne vremenske nepogode nose i teške ekonomske posljedice. Prema analizi nizozemske banke Triodos, izravni ekonomski trošak ekstremnih vrućina u Europi mogao bi dosegnuti 180 milijardi eura, što odgovara vrijednosti od oko jedan posto BDP-a Europske unije i u potpunosti poništava cjelokupni očekivani gospodarski rast bloka za ovu godinu. Glavni pokretači tog ekonomskog pada jesu znatno smanjeni poljoprivredni prinosi, skuplja hrana, skuplja i ograničena proizvodnja energije, poremećaji u prometnoj logistici te pad opće produktivnosti rada uslijed ekstremnih uvjeta.