Većeslav Holjevac: Karlovčanin koji je Zagreb poveo preko Save

Kad je u Karlovcu 22. kolovoza 1917. rođen Većeslav Holjevac, nitko nije mogao predvidjeti da će baš on postati jednim od najvećih zagrebačkih gradonačelnika. Iako je iza sebe ostavio mnogo infrastrukturnih i gospodarskih projekata, njegovo se ime prije svega povezuje s Novim Zagrebom.

Grad koji je stoljećima završavao na Savi

Danas je teško zamisliti Zagreb bez naselja poput Trnskog, Zapruđa, Sigeta, Sopota, Utrina ili Travnog. No još sredinom 20. stoljeća južno od Save uglavnom su se nalazila sela, oranice, livade i povremeno poplavljena područja.

Zagreb je stoljećima bio grad sjeverno od rijeke. Sava nije bila njegova razvojna os, nego granica.

Ideje o širenju preko rijeke pojavile su se još krajem 1940-ih godina. Prvi urbanistički planovi nastali su 1948., ali nisu izlazili iz ladica. Mnogi su smatrali da je takav pothvat preskup, prezahtjevan i prerizičan.

Čovjek koji je projekt pretvorio u stvarnost

Holjevac je na čelo Zagreba došao 1952. godine i ostao do 1963.

Bio je upravo ono što je projektu trebalo: političar spreman donositi velike odluke i preuzimati odgovornost za njih.

Najprije je preselio Zagrebački velesajam sa Savske ceste, s lokacija na kojima su danas Studentski centar i Tehnički muzej. No, za ozbiljniji razvoj grada južno od Save jedan cestovni most (danas pješački Savski most) nije bio dovoljan. Trebalo je izgraditi infrastrukturu. Posebnu je važnost imao Most slobode, otvoren 1959. godine, koji je postao simbol stvaranja Novog Zagreba. Paralelno su se gradile prometnice, polagale vodovodne i kanalizacijske cijevi i uspostavljala električna mreža. 

Tek nakon toga počela je intenzivna izgradnja stambenih naselja koja će tijekom sljedećih desetljeća postati dom desecima tisuća Zagrepčana.

Najveća hrvatska spavaonica

Za stotine tisuća ljudi tijekom posljednjih sedam desetljeća upravo je Novi Zagreb bio prvo mjesto stanovanja po dolasku u glavni grad. Dugo godina slovio je kao najveća gradska spavaonica. Tada još nije imao dodatne sadržaje, pa ni tramvaj, i stanovi su bili cjenovno dostupniji nego oni sjeverno od Save. 

Međutim, u velikim stambenim naseljima građene su škole, vrtići, sportski objekti, zdravstvene ustanove, parkovi, trgovački centri, Muzej suvremene umjetnosti... 

Novo poslovno središte

Nakon Velesajma preko Save preselila se i najveća kompanija Ina. Novi Zagreb postajao je i poslovno središte. A nakon što su Amerikanci izgradili novo veleposlanstvo u Buzinu, to je novozagrebačko naselje postalo atraktivno za biznis i danas je jedan od poslovno najpropulzivnijih dijelova metropole.

Brojni povjesničari urbanizma smatraju da je Novi Zagreb jedan od najvećih planiranih urbanističkih zahvata u hrvatskoj povijesti, te da Holjevčeva najveća ostavština nije pojedina zgrada, cesta ili most, nego činjenica da je Zagreb trajno promijenio svoj smjer razvoja.

Nije gradio samo Novi Zagreb

Razdoblje Holjevčeva upravljanja obilježeno je i snažnim gospodarskim razvojem. Širio se Zagrebački velesajam, razvijala industrija, gradila prometna infrastruktura i modernizirala komunalna mreža. Zagreb je upravo tada počeo dobivati obilježja moderne europske metropole.

Mnogi projekti koji se danas podrazumijevaju nastali su upravo u tom razdoblju ubrzanog urbanog rasta.

Spomenik koji gleda prema svom gradu

Najilustrativniji simbol Holjevčeve ostavštine njegov je brončani spomenik podignut 1994. Nije slučajno na Aveniji koja je nazvana po njemu, uz prilaz 'njegovu' Mostu slobode, i gleda prema Novom Zagrebu, dijelu grada čiji je nastanak najviše obilježio.

Zanimljivo je da je 24 godine kasnije, nekoliko stotina metara sjevernije na istoj gradskoj osi, podignut spomenik Franji Tuđmanu. Dok Holjevac gleda prema jugu, Tuđmanov spomenik okrenuo mu je leđa i gleda prema povijesnoj jezgri grada na sjeveru. Zanimljiv detalj zagrebačkog urbanog krajolika i  slučajna poveznica dvojice ljudi koji su obilježili različita razdoblja razvoja grada i države.

Tko će prokopati tunel kroz Medvednicu?

Većeslav Holjevac umro je 1970. godine. Malo je hrvatskih političara čija je ostavština toliko vidljiva više od pola stoljeća poslije. Svaki prolazak preko Save, svaka šetnja Novim Zagrebom i svaki pogled na kvartove izgrađene južno od rijeke podsjetnik su na odluku koja je trajno promijenila lice grada.

Kad je preuzeo Zagreb, južno od Save uglavnom su bila polja i sela. Kad je otišao, ondje je već rastao grad koji bi danas sa 120 tisuća stanovnika bio treći najveći u Hrvatskoj.

Holjevac je uspio razbiti definiciju o Zagrebu koji je smješten između Medvednice i Save. On je Savu preskočio. Tko će prokopati tunel kroz Medvednicu?