NPOO: Više od 2,2 mlrd. eura isplaćeno, javni sektor i dalje dominira

Dok se Nacionalni plan oporavka i otpornosti približava završnoj fazi, novi presjek 100 najvećih korisnika pokazuje da je do sada za njih isplaćeno više od 2,2 milijarde eura, što je više nego dvostruko u odnosu na stanje iz 2024. godine, kada je taj iznos bio oko milijardu eura. Ipak, struktura korisnika i namjena sredstava ostale su gotovo nepromijenjene – najveći dobitnici i dalje su ministarstva, državne tvrtke i javne institucije, dok privatni sektor sudjeluje tek sporadično.

Na samom vrhu liste nalazi se Plinacro, kojem je za povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku i jačanje plinske infrastrukture do sada isplaćeno više od 230 milijuna eura, čime je taj projekt uvjerljivo najveći pojedinačni korisnik NPOO sredstava. Slijedi HOPS s više od 140 milijuna eura za revitalizaciju, izgradnju i digitalizaciju elektroenergetske mreže, dok su odmah iza njih Hrvatske vode i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, oba s iznosima većima od 100 milijuna eura.

Kao i prošle godine, novac iz NPOO-a u najvećoj se mjeri slijeva u komunalnu infrastrukturu, ponajprije projekte vodoopskrbe i odvodnje. Na listi 100 najvećih nalazi se više od 50 takvih projekata, koje provode lokalna komunalna poduzeća diljem zemlje, a ukupno im je isplaćeno gotovo 480 milijuna eura. Riječ je o projektima koji su većinom još u tijeku i čiji će se konačni iznosi dodatno povećavati kako se budu približavali završetku.

Značajan dio sredstava i dalje odlazi i na obnovu zgrada oštećenih u potresu, kao i na energetsku obnovu javnih objekata. U tom segmentu nalazi se četrdesetak projekata, s ukupnim isplatama od oko 470 milijuna eura, među kojima dominiraju Grad Zagreb, bolnički sustav te ministarstva nadležna za graditeljstvo i zdravstvo.

Privatni sektor i dalje u drugom planu

Unatoč snažnom rastu ukupnih isplata, udio privatnog sektora među najvećim korisnicima NPOO-a ostaje skroman. Među rijetkim privatnim projektima s većim iznosima i dalje se ističe Project 3 Mobility, kojem je za projekt razvoja autonomnih vozila isplaćeno oko 90 milijuna eura.

U ostalim sektorima prisutni su tek pojedinačni primjeri: u poljoprivredi su to Jabuka LDC i LDC Agro, koji sredstva koriste za izgradnju logističko-distributivnih centara za voće i povrće; u turizmu se, uz Terme Tuhelj, ističu i projekti HUP-Zagreb, Olympia Vodice te Star turist, koji ulažu u rekonstrukciju i dogradnju hotelskih kapaciteta; dok su u industriji sredstva uglavnom usmjerena na energetsku učinkovitost i modernizaciju pogona, među ostalim u tvrtkama Končar – generatori i motori, BMD Stil i SCAM Marine.

Utrka s rokovima

Za razliku od ranijih faza, u kojima je fokus bio na ugovaranju i povlačenju sredstava, 2025. godina označava početak operativne utrke s vremenom. Velika većina projekata mora biti završena do 30. lipnja 2026., a novi podaci pokazuju da je znatan dio njih još uvijek u fazi provedbe. To znači da će se u idućih godinu i pol dana morati realizirati najveći dio radova i investicija.

Podaci iz nove liste 100 najvećih korisnika potvrđuju da Hrvatska nema problem s povlačenjem europskog novca, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li svi projekti biti dovršeni na vrijeme i hoće li ulaganja iz NPOO-a dugoročno rezultirati većom produktivnošću gospodarstva. Konačna ocjena uspješnosti plana, očito, ovisit će manje o povučenim milijardama, a više o tome što će od tih projekata stvarno ostati nakon 2026.