Posljednji adut koji bi mogao zaustaviti Trumpovu ratnu avanturu

Hoće, neće, možda ipak hoće – tako nekako izgleda praćenje objava američkog predsjednika Donalda Trumpa o ratu u Iranu iz tržišne perspektive. Njegove izjave već je godinu dana teško pohvatati i iz njih izvući smislen zaključak, a u ratu koji vodi zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom tijek njegovih misli posebno je eskalirao. Dovoljno je prisjetiti se objava s početka ovoga tjedna. Najprije je na X-u napisao da pregovori s 'razumnijim dijelom' iranske vlasti odlično napreduju – dok Teheran tvrdi da nema nikakvih pregovora. Nekoliko sati poslije poručio je pak kako će sravniti sa zemljom kompletnu iransku energetsku infrastrukturu ako iranska vojska ne prestane blokirati Hormuški tjesnac.

Pitanje sigurne plovidbe kroz tu energetsku arteriju ključno je za globalno gospodarstvo. Cijena sirove nafte Brent ​popela se na 115 dolara za barel, poskupivši za 60 posto u samo mjesec dana. Prema tempu skoka cijene tako je nadmašen i porast nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. Za taj problem koji cijeli svijet, pa i SAD, gura u recesiju Trumpova administracija nema rješenje. Iransko vodstvo ispravno je shvatilo da se rat s velesilom poput Amerike ne može dobiti samo na bojnome polju, ali može s pomoću gospodarstva. Pritiskom na cijene nafte Iran pritišće financijska tržišta, a posredno i cijelo gospodarstvo. I svjetsko i američko.

Da iranski recept daje rezultate, dokazuje ponajprije globalno obvezničko tržište. Ono se smatra mnogo racionalnijim i informiranijim od dioničkoga, a od početka napada na Iran 28. veljače doživjelo je pravi potres. Naravno, po nosu su dobrano dobile i američke obveznice. Prinos na desetogodišnju američku obveznicu dan uoči napada iznosio je 3,96 posto, a početkom ovoga tjedna osvanuo je na 4,31 posto. Za standarde obvezničkog tržišta to je osjetan porast. Podsjetimo, prinos i cijena obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, što znači da je američka obveznica postala manje vrijedna. U kontekstu javnoga duga koji neprekidno raste povećavanje prinosa na obveznice nije bezazleno.

Izranjavano je i dioničko tržište. Od tri vodeća američka indeksa dva su, Dow Jones i Nasdaq, zagazila u zonu korekcije izgubivši više od deset posto vrijednosti. S&P 500 vrlo je blizu, s minusom od 9,4 posto. Sljedeća je stepenica tzv. medvjeđe tržište, ozbiljan pad od najmanje 20 posto. To bi mogla biti točka preokreta za Trumpovu administraciju, vrlo osjetljivu na negativan publicitet, posebno u obliku 'crvenila' na burzama.

Sjetimo se samo prošle godine. Objava navrat-nanos sklepanih carina za 'Dan oslobođenja' izazvala je 2. travnja slom burze, zadnji put viđen nakon izbijanja pandemije. U samo nekoliko dana sva tri indeksa potonula su za 10 posto, uz dodatnu rasprodaju američkih obveznica. Već 9. travnja Trump je najavio suspenziju carina, pa je burza odahnula. Prilog tezi da Trumpu i njegovim ljudima ne odgovara pad dionica jest vijest Financial Timesa da je ministar rata Pete Hegseth namjeravao uložiti u fond koji prati cijene dionica proizvođača oružja baš uoči napada na Iran. No to je pitanje i za američke institucije.