- Sve naše politike usmjerene su na pokretanje poslovnih pothvata, a ne na poticanje poslovnog rasta, ukazala je na srž problema hrvatskoga gospodarstva profesorica osječkog Ekonomskog fakulteta Slavica Singer predstavljajući porazne rezultate međunarodnog istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) u srijedu na Ekonomskoj konferenciji ZŠEM-a.
Cilj ove konferencije koju je organizirao profesor Ekonomskog fakulteta s katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ivo Bićanić jest istražiti očekivane implikacije proračuna za 2017. godinu na gospodarstvo.
- Već desetljećima je zapisano što trebamo napraviti, ali zapitajte se je li moguće otvoriti nove perspektive ako se ništa ne mijenja?, kazao je dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đuro Njavro otvarajući konferenciju.
– Problem nezaposlenosti ne riješava se samozapošljavanjem, već kroz rastuće poduzetničke pothvate i velikim kapacitetom zapošljavanja. U proračunu nisam vidjela ni traga poticanju poslovnoga rasta, ustvrdila je profesorica Singer te upozorila na veoma nizak dinamizam poduzetničke strukture u Hrvatskoj.
Ekonomistica Vedrana Pribičević, profesorica na ZŠEM-u, vodeći se idejom da je za uspješnost politike rasta ključno razumjeti njihov odnos i kretanje u nedavnoj prošlosti napravila je istraživanje temeljeno na agregatnim podacima odakle dolazi hrvatski ekonomski rast prikazavši kako se u knjigovodstvu rasta stopa rasta razlaže na uloženi kapital, fizički i ljudski, rad i totalnu proizvodnost faktora. Najveći rast zabilježen je u financijskom sektoru, a najveći pad zadesio je prerađivački sektor.
Kreditni rejting
- Na osnovu podataka možemo zaključiti da je autonomni utjecaj objava kreditnog rejtinga na cijenu zaduživanja od ograničene ekonomske važnosti. U trenutnim uvjetima na financijskim tržištima cijenu zaduživanja može se sniziti jedino poboljšanjem makroekonomskih i fiskalnih fundamenata zemlje te će porast kreditnog rejtinga tada doći kao normalna posljedica ovog poboljšanja fundamenata, objasnio je Rafael Ravnik iz HNB-a koji je zajedno s kolegom Davorom Kunovcem ispitao važnost kreditnog rejtinga za cijenu zaduživanja Hrvatske i ostalih EU zemalja. Na temelju pretpostavki u smjernicama proračuna 2017. i parametrima do 2015. napravio je i model koji predviđa što bi se s rejtingom moglo dogoditi iduće godine. - Teško je predvidjeti što bi se u budućnosti moglo dogoditi, ali očekuje se da bi se rejting trebao stabilizirati, ali i dalje smo daleko iz izlaska iz junk kategorije. Modelu nije cilj prognozirati, ali u skladu je s novom objavom S&P-a, zaključio je Ravnik.
Javni dug
- Daljnja fiskalna ekspanzija ne dolazi u obzir jer je zemlja dosegnula nezavidan nivo zaduženosti. Hrvatska plaća najviše kamatne stope u Europi osim Grčke i Cipra. To je luđačka košulja zbog koje se nadležni moraju bojati pri kreiranju fiskalne politike i javnoga duga, rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je govoreći o djelotvornosti fiskalne politike s obzirom na javni dug istaknuo da postoji negativna veza između visine javnog duga i stope rasta. Što je zemlja zaduženija, gospodarski rast je sporiji. - Suštinsko je pitanje koliko količina javnog duga ograničava ekonomski rast i manevarski prostor za vođenje fiskalne politike. Prinos, odnosno premija rizika je primaran problem koji bitno umanjuje vjerojatnost samofinancirajuće fiskalne ekspanzije i pojačava pritisak u smjeru procikličke fiskalne politike. Strukturne varijable dugog roka objašnjavaju varijacije prinosa, odnosno spreada među državama, objasnio je Šonje te naveo da je poželjan fokus politike na instituacionalne reforme i uvođenje eura jer se time širi prostor za vođenje fiskalne politike.
Vladimir Gligorov, profesor na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču, ustvrdio je da je Hrvatska malo, otvoreno gospodarstvo i da njezini problemi nisu singularni te da je za izbor ciljeva i donošenje dobri odluka važno znati njihov međunarodni kontekst i iskustva drugih zemalja koje su se suočavale sa sličnim gospodarskim izazovima.
- Fiskalna politika ne može sve što se od nje očekuje. Moguće je izbjeći precijenjenost nekretnina, ne zapošljavati u javnom sektoru kako cijena rada ne bi išla previsoko. U Austriji i Nizozemskoj to se postiže socijalnim dogovaranjem. Mimo toga, s obzirom da je pitanje održivosti sekundarno, ključna pitanja za fiskalnu politiku su na strani rashoda i prihoda. Često se vodi rasprava da se treba učiniti nešto u fiskalnoj politici zato što će ona postati neodrživa. No, najčešće niste u takvoj situaciji. Kamate na zaduživanje države mnogo više ovise o tom odnosu, nego o tome koliki vam je javni dug. U suštini, rizičnost javnog duga ovisi o sposobnosti i volji da se on vrati. Pravičnost na strani rashoda i efikasnost na strani oporezivanja su ključne za fiskalnu politiku, rekao je Gligorov.