Vlada odgodila registracijski broj za apartmane, ali povećala kazne

Obveza pribavljanja registracijskog broja za turistički smještaj koji se oglašava putem internetskih platformi, poput Bookinga i Airbnba, počet će se primjenjivati četiri mjeseca kasnije nego što je bilo predviđeno prvotnim nacrtom novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Prema konačnom prijedlogu zakona, koji je Vlada danas prihvatila i uputila Saboru na drugo čitanje, glavnina odredbi trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2027., ali odredbe o registraciji kratkoročnog najma i razmjeni podataka s internetskim platformama tek 1. svibnja 2027.

Riječ je o jednoj od važnijih izmjena u odnosu na nacrt predstavljen u travnju. Ministarstvo turizma i sporta u obrazloženju navodi da iznajmljivačima želi ostaviti primjeren rok za pribavljanje registracijskih brojeva, a internetskim platformama za povezivanje s jedinstvenom digitalnom ulaznom točkom koja će biti dio sustava eTurizam.

Registracijski broj morat će imati smještajne jedinice koje se oglašavaju putem platformi za kratkoročni najam, uključujući sobe, apartmane i kuće za odmor. Broj će se izdavati digitalno, a njegova je svrha omogućiti identifikaciju smještaja, razmjenu podataka s platformama i učinkovitiji nadzor nad neregistriranim iznajmljivanjem. Platforme će morati prikazivati registracijske brojeve u oglasima i postupati po zahtjevima nadležnih tijela u slučaju nevažećih brojeva ili nepravilnosti.

Veće kazne, a novac ide gradovima i općinama

Konačni prijedlog donosi i strože novčane kazne za neregistrirano obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Za trgovačka društva i obrtnike koji posluju bez potrebnog upisa ili rješenja, odnosno unatoč zabrani rada, predviđena je kazna od 5500 do 20.000 eura. U prvotnom nacrtu najveća kazna iznosila je 13.300 eura. Za fizičke osobe koje bez rješenja pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu najviša kazna povećava se sa 6600 na 10.000 eura.

Povećavaju se i kazne za osobe i poduzetnike koji sudjeluju u omogućavanju neregistrirane djelatnosti te za oglašavanje takvih usluga. Primjerice, za pravne osobe i obrtnike koji omogućuju neregistrirano poslovanje maksimalna kazna raste s 5300 na 10.000 eura, dok se za pravne osobe i obrtnike koji oglašavaju takve usluge povećava s 4000 na 6000 eura, u odnosu na prvi prijedlog.

Dodatno su precizirane i ovlasti komunalnih redara. Njihovo uključivanje u nadzor neregistriranog turističkog smještaja bilo je predviđeno već prvim nacrtom, no konačni prijedlog izričito propisuje da u provedbi nadzora imaju iste ovlasti kao turistički inspektori, u okviru zakonom utvrđene nadležnosti. Novost je i odredba prema kojoj će novčane kazne naplaćene u prekršajnim postupcima koje pokrenu komunalni redari, kao i kazne koje naplate na mjestu prekršaja, biti prihod gradova i općina.

Ugostiteljima pet godina za nastavak poslovanja

Novi zakon postrožuje i uvjete za preuzimanje postojećih restorana, barova, catering objekata i objekata jednostavnih usluga. Prema sadašnjem zakonu, novi ugostitelj može nastaviti poslovanje bez ponovnog utvrđivanja određenih uvjeta objekta ako se nastavlja ista djelatnost, propisani uvjeti nisu izmijenjeni i u objektu nije bilo bitnih promjena, neovisno o starosti prethodno izdanog rješenja.

Novim zakonom uvodi se vremensko ograničenje za takav pojednostavnjeni postupak. Prvotni je nacrt predviđao da prethodno rješenje ne smije biti starije od tri godine, no u konačnom prijedlogu taj je rok produljen na pet godina, uz uvjet da u međuvremenu nije bilo prekida obavljanja djelatnosti. Ako je rješenje starije od pet godina, novi ugostitelj neće moći nastaviti poslovanje prema tom pojednostavnjenom postupku, nego će se ponovno utvrđivati ispunjavanje propisanih uvjeta.

Djeca mogu iznajmljivati apartmane roditelja

Mijenja se i odredba o pružanju usluga u nekretninama članova obitelji. Dok je prvotni nacrt omogućavao iznajmljivačima da, uz pisanu suglasnost, pružaju usluge u nekretninama u vlasništvu svoje djece, konačni prijedlog umjesto djece navodi roditelje. Tako bi djeca mogla biti nositelji rješenja za iznajmljivanje nekretnina svojih roditelja uz njihovu pisanu suglasnost, dok nekretnine djece više nisu navedene u toj iznimci.

Na prijedlog HDZ-ove saborske zastupnice Branke Juričev-Martinčev ublažena su i ograničenja za pružanje turističkog smještaja putem obrta i trgovačkih društava u prostorima stambene namjene. Dok je prvotni nacrt takvu mogućnost ostavljao samo za kuće za odmor, konačni prijedlog dopušta i sobe, apartmane te studio apartmane, pod uvjetom da se ne nalaze u višestambenim ili stambeno-poslovnim zgradama. Ministarstvo je prihvatilo obrazloženje da nema opravdanog razloga za jednako ograničavanje takve djelatnosti u samostalnim obiteljskim kućama kao u višestambenim zgradama.

Precizirane su odredbe koje gradovima i općinama daju ovlast za ograničavanje broja turističkih objekata i kreveta. Konačnim prijedlogom zakona izričito je propisano da se nova ograničenja primjenjuju samo na zahtjeve predane nakon donošenja lokalne odluke. To znači da se na građane i poduzetnike koji su zahtjev predali prije uvođenja ograničenja ona neće primjenjivati, čak i ako o njihovim zahtjevima još nije odlučeno.

Osim toga, dodatno su ublažena pravila o nasljeđivanju i prijenosu već postojećih apartmana. Iz odredbe koja uređuje lokalna ograničenja izbačeno je upućivanje na postupke nastavka iznajmljivanja nakon nasljeđivanja, darovanja ili prijenosa vlasništva na temelju određenih ugovora o uzdržavanju. 

To u praksi znači sljedeće: ako netko naslijedi ili dobije na dar već registrirani apartman, nova lokalna ograničenja i kvote ne mogu ga samo zbog toga spriječiti da nastavi iznajmljivati, pod uvjetom da ishodi potrebno rješenje i ispuni ostale zakonske uvjete.

Privremena rješenja važe do kraja 2030.

Konačnim prijedlogom uvodi se i posebna prijelazna odredba kojom se važenje određenih privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje usluga smještaja produljuje do 31. prosinca 2030. Prema dosadašnjem zakonskom okviru, ta su rješenja trebala prestati vrijediti krajem ove godine.

Riječ je o rješenjima povezanima s postupcima ozakonjenja nezakonito izgrađenih građevina. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina izjavio je da je krajem 2024. godine oko 15 tisuća iznajmljivača poslovalo na temelju privremenih rješenja. Produljenjem roka omogućuje im se nastavak poslovanja i dodatno vrijeme za rješavanje dokumentacije.

Konačni prijedlog predviđa i obvezu nadležnih upravnih tijela da provjeravaju status postupaka ozakonjenja te Ministarstvu jednom godišnje, do 30. lipnja, dostavljaju izvješća o broju privremenih rješenja.