Vujčić: Stiže još jedna kriza, ekonomski rast pada na 2,6 posto

Zbog rata Amerike i Izraela s Iranom, nova kriza kuca na vrata. Na posljedice krize koja se pomalja osvrnuo se i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, koji je u petak dao izjavu povodom imenovanja na mjesto potpredsjednika Europske središnje banke (ECB).

Na pitanje o utjecaju bliskoistočnog naftnog šoka, Vujčić je kazao kako je jasno da će, kao posljedica rata, cijene nafte i plina rasti, odnosno već su porasle. - To će se prenijeti na veće inflatorne pritiske, a isto tako to će utjecati na niži rast bruto domaćeg proizvoda. Znači, još jedna kriza – kazao je guverner. Dodao je kako je siguran da je Europska središnja banka u dobroj situaciji da te izazove riješi na način na koji će biti potrebno i da održi stabilnost cijena, odnosno stopu inflacije na dva posto.

Promjene iz dana u dan

– Međutim, neizvjesnost je izuzetno velika. Stvari se mijenjaju ne iz mjeseca u mjesec, ne iz tjedna u tjedan, nego iz dana u dan. Europska središnja banka je jučer objavila prognozu, onaj takozvani baseline, ali i scenarije, upravo zbog tako visoke neizvjesnosti. Koji će se od tih scenarija ostvariti, pokazat će dani, tjedni i mjeseci ispred nas. Naravno, svi se nadamo da će se situacija što prije smiriti uz što manje posljedice, kako za gospodarski rast, tako i za inflaciju – izjavio je Vujčić.

Podsjetimo, prema revidiranim prognozama ECB-a, inflacija bi u ovoj godini u eurozoni trebala iznositi 2,6 posto i biti za 0,7 postotnih bodova viša nego što su u Frankfurtu projicirali u prosincu. Razlog je što će cijene energije zbog rata biti više no što su do sada očekivali. Podignute su i prognoze inflacije za 2027. i za 2028., premda znatno blaže, na dva, odnosno na 2,1 posto. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u ovoj bi godini trebala iznositi 2,3 posto, u odnosu na 2,2 posto u prosinačkim prognozama.

Što se tiče Hrvatske, HNB sada očekuje da će stopa inflacije ove godine biti oko 4,6 posto u osnovnom scenariju, a stopa rasta BDP-a će pasti na 2,6 posto. Kako će se, naravno, stvari odvijati, imat ćemo i druge scenarije koje ćete vidjeti kada ih objavimo, i onda je pitanje opet isto kao što sam odgovorio za europodručje, koji će se od tih scenarija ostvariti, vidjet ćemo u idućim danima, tjednima i mjesecima.

3T princip

Što se tiče mjera koje se mogu uvesti kako bi građani što manje osjetili posljedice rasta cijena, Vujčić je kazao kako smatra, a to je jučer naglasila i predsjednica ECB-a, da sve mjere koje bi se u tom pogledu donosile moraju biti '3T': temporary (privremene), tailored (po mjeri) i transferable (prolazne). - Tako je bilo i prije, pa pretpostavljam da će biti i ovoga puta – zaključio je Vujčić.

Guverner 1. lipnja preuzima dužnost u ECB-u, a povodom toga je izjavio kako je ponosan što je imenovan potpredsjednikom, nakon što je u ovom procesu dobio punu podršku svih ključnih europskih institucija. - To je velika čast, koja se mora nositi s podjednako velikom odgovornošću - rekao je Vujčić u zgradi HNB-a. Kazao je i da je sretan jer će moći nastaviti raditi u području središnjeg bankarstva kojim se bavi već 30 godina i prenijeti svoja iskustva u daljnji rad ECB-a.

- Uvjeren sam da ću uspješno i predano surađivati sa svim članovima Izvršnog odbora ESB‑a te s predsjednicom ESB‑a Christine Lagarde. Nastavit ćemo donositi odluke u Upravnom vijeću ESB‑a s ciljem očuvanja stabilnosti cijena, otpornosti financijskog sustava i povjerenja javnosti u euro u cijelom europodručju - poručio je Vujčić.