Željko Runje: Prvi Hrvat pod sankcijama zbog ruske energetske veze

Dana 24. ožujka 2022. britanski Daily Mail objavio je da je Željko Runje, potpredsjednik Rosnjefta i najviše pozicionirani Hrvat u globalnom energetskom biznisu, postao prvi hrvatski državljanin pod zapadnim sankcijama zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Time je završila jedna od najneobičnijih karijera ikad ispisanih u hrvatskoj poslovnoj dijaspori – karijera čovjeka koji je uspio ući u sami vrh dvaju najvećih energetskih sustava na svijetu, američkog i ruskog.

Od Sinja do Exxona

Runje, rođen 1954., odrastao je u Sinju, školovao se u Zagrebu, a zatim u SAD-u, gdje je studirao s košarkaškom stipendijom i radio u energetskom sektoru. Početkom 1980-ih priključio se američkom energetskom divu ExxonMobilu.

U Exxonovom istraživačko-proizvodnom sustavu proveo je gotovo 20 godina, radeći na nalazištima širom svijeta – Aljaska, Nigerija, Alžir, Angola, Tajland, Turkmenistan, Azerbajdžan i Australija.

Godine 1997. vodstvo Exxona šalje ga u Rusiju kao šefa ruske podružnice – i tako počinje njegov ulazak u najzatvoreniji energetski klub svijeta.

Ulazak u Rosnjeft – i prijateljstvo s Igorom Sečinom

Kad je američko-ruski energetski flirt doživio vrhunac u eri Putina i Busha mlađeg, Runje postaje jedan od ključnih Exxonovih operativaca za širenje u Sibiru.

Nakon raskola između SAD-a i Rusije zbog Krima, on prelazi u Rosnjeft, gdje ga Igor Sečin – Putinov čovjek za energiju i jedan od najmoćnijih Rusa – imenuje prvim potpredsjednikom.

Postao je jedini Hrvat koji je sjedio uz bok:

• Rexu Tillersonu (kasnijem Trumpovom američkom državnom tajniku)
• Igoru Sečinu (čovjeku kojeg mediji zovu „Darth Vader Rusije“)

Bio je jedan od rijetkih koji je imao povjerenje i jednih i drugih.

Zašto je došao pod sankcije 

U ožujku 2022., Velika Britanija uvodi sankcije „financijskim podupirateljima Wagner grupe“.

Rosnjeft pada pod taj režim, a Runje – tada druga osoba kompanije – završava na listi.

Na istoj listi nalazi se i Herman Gref, šef Sberbanke, čime ova priča dobiva i hrvatski odjek.

Sberbank je u Hrvatskoj imala ključne pozicije – od bankarstva do Fortenove. Sankcije nad Sberbankom u EU dovele su do potpunog gašenja Sberbank Europe, preuzimanja hrvatske Sberbank d.d. i promjene vlasničke strukture u Fortenovi – gdje su ruske banke Sberbank i VTB imale najveći vlasnički udjel – zajedno oko 47 posto. Nakon sankcija i deblokade vlasničke strukture  kontrolu nad najvećom hrvatskom kompanijom preuzeo je Pavao Vujnovac. To je bila najveća korporativna promjena u Hrvatskoj nakon što je Todorić razvlašten iz Agrokora. 

Runje je tako, nehotice, bio dio istog paketa sankcija koji je redefinirao financijsku kartu Hrvatske.

Ostavka i povlačenje iz Rusije

Runje je 12. svibnja 2022. dao ostavku, napustio Rosnjeft i otišao iz Rusije – što je bio formalni uvjet da izbjegne sankcije SAD-a i EU.

I doista, SAD i EU nikad ga nisu sankcionirale, a Velika Britanija ga je izbrisala s popisa 15. srpnja 2022.

Povratak samo u registru poduzetnika

Runje ima i hrvatsku političku vezu: predsjednik Milanović 2024. ga je opisao kao 'daljeg rođaka i prijatelja', potvrdivši da je u Moskvu stigao kao čovjek od povjerenja Rexa Tillersona.

Oduvijek je bio u kategoriji samozatajnih menadžera. Nema traga ni jednom njegovom intervjuu, pa čak ni izjavi za medije. A nakon 2022. kao da su i mediji zaboravili na njega. 

Prema dostupnim registrima, jedini trag jest osnivanje tvrtke Mihoj Dol Anchorage  j.d.o.o. u rujnu 2024. u Bobovišćima na Braču – no tvrtka osnovana s temeljnim kapitalom od jednog eura je neaktivna.

Lokacija nije slučajna: ondje Runje ima vilu, koja je 2019. bila predmet inspekcijskog postupka zbog bespravnih radova, što je sam Državni inspektorat potvrdio i privremeno zatvorio gradilište.

Čovjek između dva svijeta

Željko Runje danas ima 72 godine.

Jedan je od najneobičnijih poslovnih profila koji su ikad potekli iz Hrvatske: stajao je uz bok prvim suradnicima Trumpa i Putina, bio jedini Hrvat u vrhu dviju naftnih supersila i jedini Hrvat sankcioniran (kratkoročno) u paketu koji je mijenjao globalnu energetsku politiku.