– Centri za gospodarenje otpadom pokazali su se problematičnim jer nismo organizirali primarnu selekciju. Građani ne odvajaju puno otpada, tako da ti centri postaju nefunkcionalni. Nemamo veću koncentraciju i posljedično, gorivo iz otpada je nekvalitetno. U tom smislu morat ćemo pojačati selekciju i odvajati tokove komunalnog i proizvodnog otpada – rekla je Koviljka Aškić, direktorica pulske tvrtke Eko Adria na završnom okruglom stolu Liderove konferencije '48 sati' na kojem se govorilo o energiji iz otpada.
Aškić je rekla da će jedna od metoda za povećanje primarne selekcije morati biti i cijena za usluge odvoženja otpada, pri čemu je mislila da će se plaćati viša cijena što je veći neselektirani otpad. Već 20 godina radi poslove savjetovanja u zaštiti okoliša i odlaganja otpada i veli da se hijerarhija u gospodarenja otpada mora poštivati, čime će se iskoristiti sve što se može. Nakon selekcije, proizvodnja energije iz otpada je nadogradnja tog sustava.
– Nadam se da sve ove nedostatke nećemo riješiti gradnjom spalionica – rekla je Aškić.
Država je i ranije poticala JLS-e da organizira primarnu selekciju, nadovezala se Anamarija Matak, ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dodajući da je novim Zakonom o gospodarenju otpadom uveden županijski plan kao novi dokument umjesto JLS-ovih dokumenata. Naime, pokazalo se ranije da nije realno da 556 JLS-a organizira bioplinska postrojenja ili sortirnice i zato će to sada raditi županije.
– Prepreka u zakonodavstvu nema, nastojimo riješiti poteškoće s kojima se poduzetnici i gradonačelnici susreću prilikom organiziranja gospodarenja otpadom. Želimo smanjiti količinu otpada na način da ga selektiramo, recikliramo i tek onda iskoristimo za energetsku oporabu – rekla je Matak.
Govorila je i o novcu koji će biti dostupan za te projekte dodavši da novca ima te da je cilj ne samo smanjiti količinu otpada na deset posto do 2035., nego da 65 posto bude reciklirano.
Maja Feketić, načelnica Sektora za EU fondove Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potvrdila je da je Fond spreman sufinancirati projekte koji će proizvoditi gorivo. Za sada u Hrvatskoj imamo tek dva centra za gospodarenje gorivom odakle bi se mogle plasirati sirovine za energane, a u slijedećem razdoblju treba izgraditi još devet centara čiji će kapacitet biti (bez Zagreba) 220 tisuća tona otpada spremnog za reciklažu i proizvodnju energije.
Govorila je i o tome koliko su isplative energane te je navela primjer izrađene studije za Zagreb.
– Za Zagreb bi uz izgradnja CGO bila prihvatljiva energana, što je pokazala studija izvodivosti, pa je na gradonačelniku Zagreba da povuče potez. U svakom slučaju, Fond će i dalje nastaviti sufinancirati sustav gospodarenje otpadom – rekla je Feketić.
Predsjednica Uprave C.I.O.S.-a Tajana Tomašević, govorila je o projektu izgradnje kogeneracije te tvrtke u Sisku. Ta je tvrtka bila čak stavila i na javnu raspravu taj projekt. Inače, godišnje C.I.O.S. obradi milijun tona otpada, uvijek ostanu ostaci koji nisu za reciklažu, pa ih je to ponukalo da krenu u energetske projekte te je 2017. ishođena građevinska dozvola.
– Angažirali smo stručnjake iz inozemstva, rezultat toga je rješenje za energanu koja bi proizvodila toplinsku i električnu energiju. Vrijednost naše investicije je 100 milijuna eura – rekla je Tomašević.
Dodala je da su se u 30 godina ulaganja u C.I.O.S.-u oslanjali na vlastita sredstva, a do sada je uloženo 1,5 milijardi kuna.
– Pratimo svakako mogućnosti koje nam pružaju EU fondovi, no imamo rezervacije vlastitih sredstava – rekla je Tomašević.
Vjekoslav Majetić, osnivač tvrtke DOK-ING kaže da imaju udio od 80 posto svjetskog tržišta u proizvodnji robotskih sustava za posebne namjene. Ispričao je kako su riješili problem mulja u pogonu u Resniku suhom destilacijom. Dijelom su dobili desetak posto pepela koji se može koristiti u poljoprivredi, no dobili su i vodik koji može koristiti industrij. Taj se vodik tretira kao nus proizvod.
– Mi ne ulazimo u posao sa sakupljačima otpada niti s CGO-ima. Mi samo smanjujemo količinu otpada, a želimo doći do toga da otpada uopće nemamo – rekao je Majetić.
Dodao je da bi DOK-ING mogao sudjelovati u projektima proizvodnje energije iz otpada i da je spreman sufinancirati gradove za izgradnju postrojenja dok se ne iznađu sredstva iz fondova.
U EU svaki građanin godišnje proizvede pet tona otpada, od čega je tek 38 posto reciklirano. Nakon toga kao energent se koristi i manje. Prezentaciju na konferenciji '48 sati' imala je i Ivana Chaux Jukić, direktorica Active Solera koja je govorila upravo o mogućnosti proizvodnje energije iz otpada. Ta tvrtka razvija pametne decentralizirane autonomne sustave za oporabu otpada za proizvodnju energije.
Rekla je da je otpad odgovoran za tri posto od ukupne emisije CO2. Jedan od sektor za dekarbonizaciju mogao bi biti pretvaranje otpada u energiju. Ključna je elektrifikacija, obećavajući je vodik, ali on je skup i treba vremena da se postignu čiste zeleni vodik.
Mi možemo odmah otpad u vodik i čistu energiju.
Švedska, Finska, norveška 50 posto na energiju, ostalo reciklirano. U Hrvatskoj toga nema.
– U zadnje se vrijeme puno govori i o proizvodnji vodika iz otpada. Vodik je zvijezda. Sveti je gral pohrana energije, a s vodikom je to moguće organizirati i još ga transportirati. Zato je potrebno koristiti energiju bez elektrolize, a to je solarna energija, što mi radimo. Ta je tehnologija energetski autonomna i nema potrebe za vanjskim tehnologijama. Osim vodika ova tehnologija služi i da se CO2 eliminira – rekla je Chaux Jukić.
U suradnju s lokalnim vlastima na Cresu provode pilot projekt za deset tisuća stanovnika čiji je cilj transformacija otpada u vodik. Očekuju da će se moći proizvesti četvrtina od ukupno potrebne energije.
Na kraju 13. susreta gradonačelnika u poduzetnika održanog u hotelu Park Plaza Histria u Puli glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović rekao je kako su još prije završetka dobili dosta pohvala za organizaciju i zanimljiv sadržaj skupa. Imao je i poruku za poduzetnike i gradonačelnike.
– U Puli se više puta ponovila jedna vrlo zanimljiva rečenica koju u prethodnim susretima nismo imali prilike čuti – Novac nije problem. To je jako dobro znati i kvalitetnim poduzetnicima slijede prekrasne godine – rekao je Šajatović.
Predsjednik Udruge gradova Željko Turk nadovezao se na njegove riječi da su uz taj novac koji će stajati na raspolaganju poduzetnici i gradonačelnici pred nikad većim izazovima.
– Ne mogu reći da neće biti više novca u nekim budućim razdobljima, no vjerujem da nikad više neće biti bespovratnih sredstava kao u ovom razdoblju. Nadam se da ćemo se znati nositi s tim. Izazov koji je pred nama stavlja nas u kušnju i to je prilika generacije – zaključio je Turk.
