Jesu li poduzetnici u pravu kada se ljute što je 'previše' sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost predviđeno za projekte u javnom sektoru, bila je jedna od tema okruglog stola o tome gdje se izvoznici vide u NPOO-u na konferenciji Pametni znaju čemu služi izvoz. Stranu poduzetnika branila je Ana Fresl, direktorica konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj i predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU, dok je drugačije gledište iznijela Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
- Više sredstava treba predvidjeti za gospodarstvo jer su oni velike žrtve pandemije, po našem sudu ukupni iznos predviđen za gospodarstvo nije dovoljan. Također, nezadovoljni smo udjelom financijskih instrumenata u ukupnom iznosu koji preostaje iz tog Plana za gospodarstvo. Nije najbolji trenutak u povijesti za smanjenje bespovratnih sredstava. Radili smo veliku anketu među dvije tisuće poslodavaca u Hrvatskoj, koja je pokazala da ih samo 30 posto planira daljnja zaduženja bez obzira na dodatne povoljnosti – rekla je Fresl.
Međutim, Mikuš Žigman je istaknula kako su i sredstva namijenjena javnom sektoru prilika za privatni sektor.
- Puno se potencira teza da sredstva idu u javni sektor i da se kompanije moraju natjecati kroz to na javnoj nabavi te da to nije jednako dobra pomoć kao bespovratna sredstva. Radimo svake godine izvješća koliko su naši poduzetnici zastupljeni u javnoj nabavi vrijednoj više od 40 milijardi kuna. Više od 90 posto tih natječaja ide domaćim tvrtkama i relativno je nizak postotak onih koji dolaze iz stranih zemalja. Zašto bi se bojali javne nabave? Upravo vi izvoznici znate da je u tome moguće uspjeti i ja vjerujem da naša poduzeća to mogu – kazala je državna tajnica na okruglom stolu koji je moderirao Liderov novinar Goran Litvan.
Savjetnik Uprave HBOR-a Hrvoje Galičić naglasio je se očekuje da krema hrvatskog gospodarstva, a to izvoznici svakako jesu, budu najaktivniji korisnici mjera za oporavak i otpornost kroz financijske instrumente i bespovratna sredstva. Dodatna prednost je što će jeftinije kredite uz SME segment moći koristiti i mikro i velika poduzeća, a HBOR-u je za poticanje gospodarstva kroz NPOO na raspolaganju 1,925 milijardi kuna. - Domaćim poduzetnicima treba osigurati sredstva koja će biti na razini njihovih partnera u EU. Novca ima, ali on ne ulazi dovoljno u privatni sektor. Na razini EU, Hrvatska je dobila najveći dio sredstava unutar NPOO za privatni sektor. Očekuje nas tsunami zelene tranzicije u gospodarstvu i toga moraju svi biti svjesni – apostrofirao je Galičić.
Član Uprave i direktor Odašiljača i veza Mate Botica na panelu je istaknuo da priliku vidi u dobivanju sredstava za ulaganje u infrastrukturu na područjima gdje nema komercijalnog interesa, posebno na ruralnim područjima.
Izvršni direktor Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom Hrvatske poštanske banke Boris Bekavac bio je iskren kazavši kako se izrada NPOO pomno pratila te da u njemu prepoznaju brojne prilike koje spremno čekaju. - Pandemija je nanijela puno štete u kontekstu financijskih kapaciteta, mislim da imamo kapitalnu sušu u sektoru što se tiče ulaganja u nove projekte i investicije i tu pokušavamo razumjeti kako doskočiti – rekao je Bekavac dodavši kako je kriza nagrizla i glavne pokretače ekonomije u EU te izbila kapital i iz njihovih džepova.
Član Uprave DIV grupe Darko Pappo komentirao je natpise o Brodosplitu rekavši kako su svi računi sada odblokirani, no požalio se na problem koji im stvara pronalaženje financijskih sredstava budući da su im potrebe velike, a financijski kapacitet hrvatskih banaka je limitiran.
- Do 20 milijuna eura kredita odlučuje se lokalno, a za veće iznose odluka se donosi kod principala vani. DIV grupa konkurent je njihovim klijentima i tu dolazi do kolaterala – objasnio je problem Pappo izrazivši nadu kako će dostupna sredstva država uložiti u modernizaciju infrastrukture koju koristi Brodosplit na pomorskom dobru u Splitu.