U nastavku konferencije '48 sati' tema je bila gospodarenje otpadom. Novine u Zakonu o gospodarenju otpadom predstavio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog otpada Mile Horvat koji je rekao da su definirani ciljevi do 2035. na temelju direktiva EU. Kako je rekao, cilj je da se 55 posto komunalne komunalne mase reciklira do 2025., a do 2035. reciklirat će se 65 posto. Osim toga, Horvat je rekao da su iskoristili priliku da u novi zakon ugrade konkretne ciljeve te da smanje administriranje. No najviše je rasprava bilo oko zabrane korištenja plastičnih vrećica debljine veće od 15 mikrometara i manje od 50 mikrometara od 1. siječnja slijedeće godine.
- Ova je zabrana bila razlog velikih rasprava. Primili smo 900 primjedbi. Trećina se protivila, no zanimljivo je da se trećina složila sa zabranom, dok je preostala trećina je čak tražila zabranu svih vrećica – rekao je Horvat.
Među promjenama istaknuo je da će Centrima za gospodarenje otpadom upravljati tvrtka u vlasništvu vlade ili JLS, dok će administriranje biti jednostavnije – određeno je tko će imati nadležnost za dozvole. Primjerice, Ministarstvo gospodarstva i održivog otpada imat će nadležnosti za dodjelu dozvola za opasni otpad, a županijska tijela za neopasni. Novina je i to da će se dozvole izdavati na deset godina, za razliku od ranije kada su se izdavale na pet.
- Dosta toga je prebačeno na županijske urede kako bi se pojednostavile procedure. Definirali smo i novu ulogu županija. Ministarstvo će izraditi nacionalni plan gospodarenja do 2022. za razdoblje od 2023. do 2028., a županije će izgraditi planove u roku od godinu dana – rekao je Horvat.
Do ljeta slijedeće godine bit će doneseni svi podzakonski akti, najavio je državni tajnik.
Mario Roboz, viši savjetnik – specijalist Službe za dozvole i prekogranični promet otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na okruglom stolu dodao je da je na okruglom stolu da će dio odluka koji su spušteni na nižu razinu po novom zakonu biti neupravni akti (prije su bili upravni), što znači da će se samo evidentirati trgovci ili prijevoznici koji će dobivati poslove vezano za gospodarenje otpadom, za razliku od ranije kada su se morala donositi rješenja. To će, smatra, ubrzati proceduru.
Kad je pak u pitanju Nacionalni plan gospodarenja otpadom, Roboz je rekao da će se nastojati ispoštovati interesi svih aktera koliko to bude moguće.
- Imamo koncept kako to treba izgledati, ali bit će jasnije kad se usvoji nacionalni plan. Prvi krug konzultacija sa županijama nedavno je završen, očekujemo daljnju suradnju po tom pitanju – rekao je Roboz.
Bilo je pitanje kako koristiti neki proizvod, a da se ne tretira kao otpad. Roboz je rekao da postoji način da se tretira kao nus proizvod što je dokaz da materijal nije otpad, čime bi se zaobišli propisi za gospodarenje otpadom. Drugi je način da mu se ukine status otpada i proglasi proizvodom, dok je treći način reciklažna proizvodnja. Jedno od pitanja bilo je i moguće uvođenje fiskalnih benefita za tvrtke koje brinu o otpadu. Roboz je rekao da već postoje poticaji i potpore, kao i penalizacija za one tvrtke koje ne vode računa o tome, a što će se tek propisati. Ali u ovom trenutku, rekao je, nema saznanja o fiskalnim benefitima, što praktično znači da se o njima ozbiljno ni ne razmišlja.
Gradonačelnika Donjeg Miholjca Gorana Aladića zanimalo je kako će se tretirati kompost stvoren na kućnom pragu. Naime, rekao je, nekoliko puta se obraćao Ministarstvu za mogućnost priznavanja biootpada koji se kompostira na kućnom pragu. Od tri tisuće domaćinstava, samo 500 domaćinstva se opredijelilo za predavanje otpada., dok će njih 2500 sami kompostirati. Zanimalo ga je zapravo da li će se priznati to kompostiranje da Grad ne plaća penale. Roboz je odgovorio da rade na tome i vjeruje da će naći rješenje u interesu Donjeg Miholjca, ali i svih JLS-a u Hrvatskoj.
Zvonimr Majić, načelnik Sektora za posebne kategorije otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rekao je da je novi zakon dobar, no hoće li se to pokazati u praksi ovisit će o onima koji će ga provoditi.
- Novi zakon je otvorio prostor za širok krug tvrtki koje imaju dozvolu za sakupljanje. Predviđeno je da obrađivači sami, nakon ugovora s Fondom, formiraju sakupljačke mreže u koje mogu uključiti bilo koju tvrtku koja ima dozvolu za sakupljanje. To znači da nema natječaja – rekao je Majić.
Dodao je da Fond kontinuirano financira novu opremu te je spomenuo da je krenuo ciklus natječaja i poziva za slijedeće tri godine vrijedan šest milijardi kuna u sklopu kojega je financiranje i opreme.
Na pitanje što je s tekstilnim otpadom, kategorijom koja je među lošijim rješenjima cjelokupnog otpada, Majić je rekao da postoji pravilnik za tekstilni otpad, no u njemu nisu implementirane odredbe kojima bi se Fond bavio.
- Mnogi trgovački lanci koji prodaju tekstilnu odjeću preuzimaju tu sirovinu od građana i odvoze je u inozemstvo, što nam ne služi na čast – rekao je.
Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa, istakao je primjer Grada Preloga koji je među prvima u krenuo u razvoj reciklaže. Dodao je da su doista zadnjih godina Ministarstvo i Fond izgradili puno reciklažnih dvorišta, što znači da se može. U tom kontekstu podsjetio je da cijene sekundarnih sirovina rastu, pa zbog toga EU želi poticati izdvajanje sekundarnih sirovina iz otpada kako bi se došlo do jeftinijih.
- Moramo imati programe, jer novaca, kako čujemo, ima. Naša tvrtka osim na području bivše Jugoslavije ima pozive iz Indije, Iraka, Egipta – rekao je Horvat.
On je predstavio suvremenu Tehnix tehnologiju za potpunu reciklažu miješanog i/ili predsortiranog komunalnog otpada rekavši da 80 posto tehnologije izvoze. Bave se razvojem sustava i razdvajanja otpada, a najnovije dostignuće je MO-BO-TO tehnologija za potpunu reciklažu miješanog i/ilipredsortiranog komunalnog otpada.
- Možemo u roku od mjesec dana izraditi projekt i u roku od šest mjeseci postrojenje – poručio je prisutnima Horvat.
O industrijskoj simbiozi gradova i poduzetnika govorila je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora industrije i održivog razvoja Hrvatske gospodarske komore napominjući da više od polovine svjetskog stanovništva živi u urbanim sredinama i da će taj udio rasti. Spomenula je i drugi podatak vezan za Hrvatsku, a taj je da 83 posto poduzetnika obavlja poslovanje u gradovima. Zbog toga je važno razvijati sustav gospodarenja otpadom, pogotovo kružno gospodarstvo kao dio toga
- Uloga HGK je da prati svaki segment kružnog gospodarstva, inicira i provodi projekte kako bi pomogla tvrtkama – rekla je Šćulac Domac.
O provedbi projekta nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada sufinanciranog iz EU fondova govorila je Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U projektu koji je započeo 2019. a završio ove godine sudjelovalo je 407 JLS-a. Koštao je 362 milijuna kuna, od čega je 85 posto sufinancirano bespovratnim novcem EU. Dodala je da u Hrvatskoj raste količina prikupljenog otpada i on je sad na 41 posto od ukupnog, dok je 35 posto reciklirano. I ranije je bilo pomaka, godišnje po pet posto, a sad se očekuje i veći napredak.
Majić je dodao da je Fond raspisao poziv za uspostavu pogona za recikliranjue i sortiranje. Nominirani su projekti preko milijardu kuna, javilo se 60 tvrtki, a s Slijedeći korak je da se krene s natječajima za domaća sredstva i iz EU fondova.
Inače, Čilić je spomenula da je prošle godine bilo 1,7 milijardi tona otpada u Hrvatskoj, što je nešto manje nego godinu dana ranije, no vjerovatni je razlog bio lockdown.