Sjevernoeuropske zemlje prometnule su se u kolovođe što se tiče zelenih, održivih i pametnih rješenja koje se u svjetlu zaustavljanja klimatskih promjena nameću kao imperativ svim gradovima Europske unije, a i šire.
Kako izgleda život u nizozemskim pametnim gradovima Vanja Valtrović, novinar, poznavatelj i tumač nizozemskog društva. Veliki zaokret u praksama Nizozemaca donijeli su neki posve jednostavni zaključci kao što je onaj da se sve može ponovno upotrijebiti te da ništa se ne treba smatrati otpadom. S druge strane, proizvodnja energije kod njih je dosegnula jednu posve novu razinu kada su pozvali biljke u pomoć. Pronašli su način kako dobiti električnu energiju iz tla i biljaka i tu je umnogome zaslužna tvrtke Plant-e. Kružna ekonomija tamo živi punim plućima, a čak se i iz otpada u amsterdamskim kanalima proizvode brodovi koji prerađuju 'ulovljenu' plastiku. Valtrović je o pameti te zemlje rekao sve zaključivši predavanje time da se u Nizozemskoj nalazi 0,04 posto svjetskog obradivog tla, ali unatoč tome ona je drugi svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda.
Kako je Göteborg postao 'električni grad'
Glavni koordinator i voditelj programa elektrifikacije u Znanstvenom parku Lindholmen Gunnar Ohlin opisao je kako su lokalne i regionalne vlasti zajedno s akademskom zajednicom i privatnim sektorom napravile zajedničku viziju elektrifikacije javnog prijevoza. Ne samo viziju, već i projekt koji živi na ulicama pa i vodama jednog švedskog lučkog grada. Naime, vizija na kojoj se ustrajno radilo sedam godina u prosincu prošle godine u potpunosti je realizirana, tada je u promet u švedskom gradu Göteborgu pušteno 145 električnih autobusa, a postoji i električni trajekt.U tom velikom projektu danas sudjeluje 17 partnera među kojima su fakulteti, znanstveni parkovi, energetske tvrtke, tvrtke gradskog prijevoza te Volvo i Ericsson. Ohlin je sudionicima konferencije Smart Cities pojasnio kako je sve krenulo sa šest partnera, no kako je njihov broj rastao zajedno s potrebama da se osmisle dodatna rješenja za projekt. To je uključivalo punionice, stajališta i digitalne aplikacije. Unutar projekta se tako razvila ElectriCity inovativna platforma i IT rješenja za javni transport, među kojima je najzanimljiviji 'geofencing', odnosno programirana zabrana prelaska određene brzine na odabranim područjima s puno pješaka ili biciklista. Vozači električnih autobusa tako na jednom mostu ne mogu lupiti po gasu ma koliko to željeli. Marljivi Šveđani suradnju su iskoristili i za istraživanje autonomnih autobusa, kvalitete zraka, buke, uporabe starih baterija i slično.
- Odlučni da ostvarimo cilj istraživali smo metode suradnje privatnog, javnog i akademskog sektora. Propitkivali smo nove poslovne modele suradnje kako bismo bili spremniji za buduće projekte. Na koncu smo stvorili arenu za električna vozila koja su postala dio javnog prijevoza, a testirali smo i nove proizvode i usluge koje doprinose privlačnijem javnom prijevozu koji je tih, siguran, klimatski i ekološki pametan – kazao je Ohlin te najavio da će od iduće godine Västtrafik, tvrtka odgovorna za usluge javnog prijevoza koje uključuju autobuse, trajekte, vlakove i tramvajsku mrežu Göteborga, početi uvoditi dodatnih 137 autobusa. Cilj im je do 2030. upostaviti potpuno elektrificiran javni prijevoz.