Konferencijske vijesti
StoryEditor

Za investicije u OIE predviđena ulaganja od 1,1 milijardu eura, više od pola u okviru NPOO-a

29. Lipanj 2021.
10. ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Maja Pokrovacfoto Dražen Lapić

Hrvatskoj će u okviru RRF mehanizma biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu od 6,3 milijarde eura te zajmovi u okvirnom iznosu od 3,6 milijardi eura – rekla je na konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske' direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac u uvodnom izlaganju na temu NPOO-a i obnovljivih izvora energije. Dodala je kako taj prijedlog sadrži u sebi 77 reformi i 152 ulaganja gdje će ta sredstva biti usmjerena. Struktura NPOO kaže kako 37 posto mjera mora biti usmjereno na zelenu tranziciju, a 20 posto na digitalni segment te tranzicije.

– Zelena tranzicija podrazumijeva dekarbonizaciju energetskog sektora kroz ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj novih tehnologija te povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, osobito u energetici, prometu i industriji. U sklopu komponente gospodarstvo, odnosno podkomponente Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo NPOO-a, sredstva u iznosu od 660 milijuna eura predviđena su za investicije prema sektoru energetike i projektima OIE – rekla je Pokrovac.

Trenutno stanje u energetskom sektoru

Pokrovac je objasnila da se u sustavu poticanja električne energije iz obnovljivih izvora trenutačno nalazi 1030 MW elektrana, što uz 2200 MW hidroelektrana čini približno 60 posto ukupno instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj. Naglasila je da je Hrvatska i dalje uvoznik električne energije koja je okolišno neprihvatljiva s obzirom da dolazi iz fosilnih goriva.

S obzirom na nove ciljeve u idućih 10 godina je potrebno povećati kapacitete obnovljivih izvora energije za 2500 MW, planirano je i priključenje novih 545 MW kapaciteta do 2023. godine, a očekuje se priključenje dodatnih 6500 MW u idućih deset godina. Za investicije su predviđena ulaganja od 1,1 milijardu eura od toga 660 milijuna eura u okviru NPOO.

– NPOO predstavlja veliku priliku za razvoj OIE u Hrvatskoj kroz nove mogućnosti financiranja, unaprjeđenja i povećanja kapaciteta distribucijske i prijenosne elektroenergetske mreže, a krajnji cilj je ubrzati zelene, ekološke i energetske tranzicije prema klimatskoj neutralnosti putem energetske samodostatnosti, tranzicije na čistu energiju i poticanja odgovorne potrošnje – dodala je Pokrovac.

Izazovi i prepreke

Nužna je reforma da zakonodavni okvir bude brži i provedljiviji, istaknula je Pokrovac te dodala da su nužna ulaganja u prijenosne i distribucijske kapacitete.

– Problem je slaba povezanost postojeće infrastrukture u pravcu sjever-jug, kao i manjak osviještenosti o važnosti integracije OIE na mjestu potrošnje te svijest o odgovornoj potrošnji energije. Trenutno je nedovoljno razvijen sustav toplinarstva koji bi potpomogao mjere energetske učinkovitosti i obnove zgrada te povezivanje s većim korištenjem OIE-a u toplinarstvu – rekla je Pokrovac.

Pod nedostatke NPOO-a istakla je da privatni sektor nije uključen sa svojim ulaganjima što su druge zemlje uključile u svoje planove. Zatim, nedovoljna je potpora EU sredstava prema privatnom sektoru te mobiliziranje novih privatnih investicija u OIE, a zna se da investicije u OIE idu najčešće iz privatnog sektora, a da je u okviru NPOO samo 30 posto sredstva usmjereno prema privatnom sektoru.

Potencijale reforme, projekti i investicije izvan NPOO-a

Institucije poput EBRD-a mogu omogućiti realizaciju projekata izvan NPOO-a. Potencijalna reforma je strategija obnovljivih izvora energije na Jadranskom moru kao i jačanje pozicije bioplina među obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj.

– Također, poljoprivreda i OIE u Hrvatskoj nažalost nisu razvili sinergiju i to su ključni sektori koje treba povezati. Nužno je ta dva sektora povezati kroz izgradnju fotonaponskih i bioplinskih postrojenja kako bi i poljoprivreda krenula na održiviji model – zaključila je Pokrovac.

Taksonomija u suvremenoj energetici

Neven Duić održao je predavanje o taksonomiji u suvremenoj energetici, a uvodno je rekao da se hrvatska politika okrenula u pozitivnom smjeru što se tiče energetike.

image

10. ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Neven Duić

foto Dražen Lapić

– EU tranzicijski uragan koji je krenuo donosi nam velike promjene – 55 posto manje stakleničkih plinova do 2030., klimatska neutralnost do 2050., zatim 38 do 40 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. te zeleni plan koji nam donosi trećinu novca koji mogu biti iskorišteni za nove tehnologije – rekao je Duić.

Dodao je da je nova EU strategija koncipirana kroz šest ciljeva, s tim da je metodologija donesena za prva dva cilja, ublažavanje klimatskih promjena i adaptacija na klimatske promjene, dok će se za ostala četiri cilja metodologija donositi ove godine. Naglasio je da je kod te metodologije ključno da svaka politika mora doprinijeti jednom do ovih šest ciljeva, ali ne smije u isto vrijeme činiti štetu u ostalih pet ciljeva.

– Cilj taksonomije jest da se onemogući greenwashing, odnosno da se izbjegne to da se neke tehnologije koje su na prvi pogled zelene financiraju s javnim sredstvima, a koje u konačnici nisu održive i zelene – naglasio je Duić te dodao da u ovoj taksonomiji nema plina i termonuklearki, već je fokus na solare, vjetar, hidro, biomasu, kao i na obnovljive plinove i tekućine poput vodika, metana ili amonijaka.

26. studeni 2022 11:10