Projekt LNG je izuzetno važan i on nam osigurava energetsku neovisnost, rekao je Ante Ramljak iz Centra za praćenje investicija u energetskom sektoru Vlade na panel raspravi ‘Aktualni energetski projekti‘ na prvoj regionalnoj konferenciji o energetskoj budućnosti.
Ramljak je naveo primjer Poljske koja je napravila sve da izgradi LNG terminal, te istaknuo kako ga mi moramo izgraditi i pustiti u funkciju i prije planirane 2016. godine, jer je riječ o jednom od najznačajnijih projekta osim Plomina. Dodao je kako imamo puno zakonskih regulativa i prepreka koje moramo mijenjati te da moramo skratiti procedure od izdavanja građevinskih dozvola do studija utjecaja na okoliš.
Tomislav Thür iz INA-e istaknuo je važnost zakonodavnog okvira jer se pravila moraju znati i misli da je Vlada dosta već učinila na tom području. Sada čekamo, rekao je, donošenje Zakona o rudarstvu koji bi riješio niz problema iz našeg sektora, poručio je Thür .
Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević rekao je kako sve njihove investicije imaju višestruki karakter, a investicije u 2012. u HEP-u iznose tri i pol milijarde kuna. - HEP je točka na kojoj se mjeri energetska konkurentnost u Hrvatskoj, rekao je Koračević.
Jadranka Sekulić iz JANAF-a kazala je kako će iduće dvije godine uložiti 750 milijuna kuna u sigurnost transporta nafte, kao i da su dosadašnja njihova ulaganja bitno utjecala na industrije i gradove u Hrvatskoj. Predsjednik uprave Plinacroa Mladen Antunović naglasio je kako su pri kraju desetogodišnjeg ciklusa u kojem je izgrađeno tisuću kilometara cjevovoda a uloženo više od 4 i pol milijarde kuna.
- Dolaskom do Splita 95 posto stanovništva imat će pristup plinu. Na pragu smo novog ciklusa u kojem sudjelujemo u tri međunarodna projekta: LNG, Južni tok i Jonsko-jadranski plinovod, rekao je Antunović. Moderator rasprave Tomislav Čorak iz A.T. Kearneya zaključio je na kraju kako je energija siguran posao, projekte imamo, treba ih samo provoditi, a prilikom razvoja i razvojnih projekata misliti i na regiju, a ne samo na Hrvatsku.
Ana Maria Boromisa, iz Instituta za međunarodne odnose, rekla je kako je situacija u energetici prilično siva te da će način na koji funkcioniraju institucije u Hrvatskoj odrediti kamo idemo. Istaknula je kako postojeća infrastruktura neće moći zadovoljiti potrebe za energijom u budućnosti, te je stoga pitanje kako ćemo pravila koja imamo primjenjivati u budućnosti. Tu je i pitanje dobavnih pravaca, dodala je. Ako netko izgradi LNG terminal prije nas, on će postati neisplativ, upozorila je. Koji su zapravo naši prioriteti i zajednički interesi, upitala je. Imamo li dugoročnu strategiju, jer ovo sve što slušamo iz Vlade su kratkoročni ciljevi, a na žalost do sada je svaka Vlada imala samo kratkoročnu perspektivu do sljedećih izbora.