Prošlo je pet godina od lansiranja Antene Zagreb, poteza koji je u mnogo čemu promijenio i redefinirao glazbu koju slušamo na radiju. Od tog trenutka radijske postaje kreću u preslagivanje programskih shema, formatiranje sadržaja, formiranje ‘clockova‘ i strogo definiranje glazbenih lista. Liste koje danas slušate dobar dio publike dočekao je s pozitivnim reakcijama, a njihovu su limitiranost i repetitivnost mnogi kritizirali.
One u većini slučajeva nastaju kombinacijom kurentnih provjerenih hitova s hitovim iz posljednje tri dekade počevši s osamdesetima. Neke od tih lista također su prilagođene nakon anketiranja publike, a druge su spoj stranih trendova i domaćih preferenci glazbenih urednika. Juraj Hrvačić mlađi, jedan od tvoraca Antene Zagreb, sada je zadužen za programiranje i kreiranje na Otvorenom radiju. Njihova je glazbena politika vrlo transparentna, ali u stalnim provjerama i testovima.
- Otvoreni se odavno percipira kao glazbeni radio koji vrti mnogo različitih hitova. Glazbeni temelj koji je odavno postavljen dodatno je dorađen zadnjim rebrendiranjem radija prošle godine. To se pokazalo uspješnim jer od tada Otvoreni bilježi rast slušanosti. Mnogo glazbe različitih stilova dobra je formula, koju ne treba mijenjati - kaže Hrvačić.
Nešto je konkretniji Stanko Bondža, glazbeni direktor Soundset mreže:
- Soundset ne bježi od trenutačnih tinejdžerskih pop-hitova, ali među njima ipak se nazire selekcija: teško će proći izvođači poput Pitbulla ili Miley Cyrus, ali Katy Perry ili Lady Gaga naći će svoje mjesto u eteru. Uz jednu kurentnu pjesmu ili hit programira se po dva hita iz recentnih dekada u programski definiranim blokovima - objašnjava Bondža.
Iste pjesme, isti izvođači
Ovogodišnja istraživanja slušanosti, između ostalog, pokazuju da radijska publika ‘stari’. Najdominantnija dobna skupina slušatelja je ona između 40 i 49 godina te ona dekadu starija. Zajedno čine gotovo trećinu publike. Mlađe generacije i dalje vole radio, ali u znatno manjem postotku. Posljedica je to upravo takvoga glazbenog progama, koji uz kurentne hitove vrti mnoge iz 80-ih i 90-ih.
Netko tko se rodio u posljednjih dvadeset pet godina teško se može pronaći u tim playlistama, pogotovo ako ima afiniteta prema novijim pop-žanrovima. Također, problem je i činjenica da se iz tih desetljeća neinventivno biraju uvijek isti izvođači s istim pjesmama iako su i osamdesete i devedesete bilo glazbeno mnogo bogatije nego što ih glazba na hrvatskim radiopostajama predstavlja.
- Činjenica je da naša ciljana publika (30-ak godina u prosjeku) ostaje ista, a pjesme iz 80-ih ne postaju mlađe i da kao i svaki drugi AC radio u svijetu moramo početi razmišljati o osvježavanju glazbenog fonda. To ne znači da neće biti pjesama iz 80-ih, već da će se malo drugačije posložiti sat. Također, kvalitetna domaća glazba jedan nam je od prioriteta. Više nije pitanje htijenja, nego prave potrebe da zajedno sa glazbenom industrijom pronađemo neke nove klince koji mogu funkcionirati danas u eteru zajedno sa Rihannom ili Imagine Dragonsima, a ne da se sve uvijek svodi na pet istih imena - kaže Hrvačić.
Domaće na prvome mjestu
No kada biste pitali što uistinu Hrvati vole slušati kao glazbenu kulisu na radiju, dobili biste najrazličitije odgovore. Domaća glazba i dalje dominira i to u svim žanrovima. Nedavna neopopularizacija klapske i tamburaške glazbe pomogla je tom trendu, ali i učvršćivanju Narodnog radija kao najjače nacionalne radijske postaje s ovoljetnim dnevnim dosezima od više od 13 posto slušateljstva, što je uistinu impresivan rezultat. No Hrvati vole i stranu glazbu. Kakvu? Ponajprije onu koju prepoznaju i onu koja ‘ne smeta’.
- Hrvati tvrde da vole glazbu uz koju se dobro osjećaju, najbolju glazbu (kako god to objasnili), mnogo glazbe bez prekida uz kratke vijesti iz zemlje i svijeta, vremensku prognozu i prometne informacije koje prezentiraju zanimljivi i prijateljski voditelji. Na neki način to danas radi mnogo postaja. Pitanje je samo kako odabiru pjesme i o čemu pričaju - kaže Hrvačić.
Bondža pak govori da je teško točno reći što kod nas ljudi vole slušati jer se konzumiranje glazbe uvelike razlikuje ako se sluša na radiju, u klubu, na koncertu ili kao vlastiti izbor glazbe koju posjeduju kod kuće ili u pokretu.
Potrebne promjene
A kako trenutačno programiranje glazbe na radijskim postajama vidi jedan diskograf koji živi od prodaje sadržaja koje te stanice promoviraju, pričali smo s Brankom Komljenovićem, direktorom Menarta. On je stajališta da su formatirani glazbeni programi pridonijeli većoj slušanosti pojedinih radiopostaja, zgusnutijem airplayu pojedinih pjesama koje su urednici tih postaja procijenili pogodnima za svoje slušatelje. No Komljenović tu povlači granicu i upozorava na moguće posljedice takve politike:
- No istodobno su donijeli i štetu domaćoj diskografskoj industriji. Dok je airplay stranih pjesama na formatiranim radiopostajama pridonio vjerujem većoj popularnosti pop, rock i dance-izvođača, jer su pojedine pjesme favorizirane u eteru doživjele uspjeh i uspjele se nametnuti, mnogo slabija i marketinški uzdrmanija domaća diskografska industrija to ne može pratiti. Strani hit mnogo je lakše lansirati uza strane marketinške budžete i kada novi singl dolazi iz inozemstva, odmah pronalazi mjesto u većini formata domaćih radiopostaja. S domaćom je glazbom mnogo teže jer formatirane stanice biraju samo provjerene hitove poznatih izvođača pa se gotovo nemoguće probiti eter s novim izvođačem.
Koliko je to pogubno za domaću glazbu svjedoči i činjenica da u zadnjih pet godina u Hrvatskoj ni jedan novi domaći izvođač nije zakucao na vrata prve glazbene lige, i to sada već malo poprima i dramatične tonove. Radiopostaje su za diskografe prva stepenica prema osvajanju publike i ako ta stepenica za nove izvođače ne postoji, svi imamo ogroman problem. Diskografija ne stvara nova imena, pa bi radiopostaje trebale biti mnogo fleksibilnije prema domaćoj glazbi, pomoći da se stvori mnogo jača domaća scena.
Naravno, sve to ne tiče se Narodnog radija, jedinoga formatiranog radija koji pušta isključivo domaću glazbu, ali svi ostali trebali bi malo razmisliti o tretmanu domaće glazbe. Zvijezde treba stvarati danas, da bismo sutra svi imali od čega živjeti.
Nema sumnje da je jedna faza glazbene eksploatacije na radiju završila i da je pred nama novo poglavlje. Kakvo? Od enormnog broja radiopostaja u Hrvatskoj svakako je nužna programska diverzifikacija. Uz nekvalitetno kopiranje formata, koje se svodi na to da na kraju svi sviraju iste hitove Vaya Con Dios, nema budućnosti.
Jedna od mogućih promjena smjera pomlađivanje je pojedinih postaja, koje će se okrenuti ponajprije top 40 hitovima. Ostali će možda potražiti rješenje u sužavanju playlista na pojedine žanrove i dekade, a uspješni će zadržati svoju formulu s možebitnim manjim modulacijama.