U sljedećih sto godina temperatura zraka, procjenjuje se, mogla bi narasti i do pet stupnjeva što bi dovelo do katastrofičnih posljedica za cijelo čovječanstvo.
U tom slučaju tri četvrtine svjetskog stanovništva bilo bi ugroženo poplavom ili sušom. Pristalice teorije globalnog zatopljenja smatraju kako se klima mijenja zbog čovjekova djelovanja koje mijenja kemijski sastav u atmosferi nagomilavanjem stakleničkih plinova, ponajprije ugljičnog dioksida, metana i natrijeva oksida. U novije vrijeme, javio se određeni broj znanstvenika koji osporavaju tu teoriju te tvrde da je riječ samo o cikličkoj izmjeni hladnih i toplih perioda, kao što se već događalo u povijesti Zemlje.
Bio čovjek glavni krivac ili ne, svi se međutim slažu, a i meteorološka mjerenja to i dokazuju, da se klimatske promjene već događaju. Meteorologinja i biometerologinja mr. sc. Ksenija Zaninović iz Državnog hidrometeorološkog zavoda istaknula je kako je od deset najtoplijih godina od početka 20. stoljeća, čak sedam i to od 2000. godine zabilježeno, primjerice, u Zagrebu. U posljednjih sto godina temperatura je u svijetu prosječno narasla od 0,5 do 0,7 stupnjeva, a na razini Hrvatske najveći porast temperature zabilježen je upravo u Zagrebu, čak jedan stupanj u razdoblju od 1901. do 2008. godine. No, to nije posljedica samo klimatskih promjena, nego se taj rast temperature može dijelom zahvaliti i urbanizaciji i širenju metropole, napominje Zaninović.
Prilagodba Pitanje jest kako će se i hoće li se čovjek uspješno prilagoditi klimatskim promjenama. Pogotovo kako će opstati oni iz urbanih sredina kojima je doticaj s prirodom najčešće sveden na gledanje dokumentaraca o prirodi na malim i pametnim ekranima. Naime, moderni način života nosi svoje; sve se više udaljavamo od prirode, naš je organizam naučen ponajviše na zatvorene prostore (a često i klimatizirane), tako da mehanizmi samoregulacije ne reagiraju više u dovoljnoj mjeri na promjene vremenskih uvjeta. To je sigurno razlog zašto je meteoropatija (osjetljivost na promjene vremena) tako česta u razvijenom svijetu. Zaninović kaže kako je čak 60 posto ljudi osjetljivo na promjene vremena. Naime, kod meteoropata zatajuju mehanizmi prilagodbe na vanjske utjecaje i dolazi do pogoršanja osnovnih bolesti pod utjecajem nepovoljnih vremenskih prilika. Postajemo li dakle poput orhideja, osjetljivi na svaku promjenu i nespremni na život u drugačijim klimatskim uvjetima od onih u kojima smo rođeni? Je li nam život pod staklenim zvonom nametnuo dodatna ograničenja, a organizmu donio nove alergije?
Zaninović ističe kako je unatoč svemu čovjek vrlo prilagodljivo biće te da je jako sposoban prilagoditi se na nove i izmijenjene uvjete. Posebice kada je riječ o klimatskim promjenama koje se ne događaju od danas do sutra, već je riječ o dugotrajnom procesu koji čovjeku ipak ostavlja vremena za prilagodbu. Uostalom, čovjek živi od Sjevernog pola do ekvatora i prilagodio se različitim klimama. Zaninović navodi i kako se unatoč porastu broja toplinskih udara i ekstremnih temperatura, smrtnost smanjila. Dobro, to se dijelom može zahvaliti i napretku medicine. No, i ona je na kraju krajeva čovjekov alat u borbi za opstanak, barem u razvijenim zemljama.
Mjesto rođenja Akademkinja Vida Demarin, neuropsihijatrica s Klinike za neurologiju KBC Sestre Milosrdnice ističe kako je utjecaj klime i vremenskih promjena na čovjeka vrlo velik. To je ljudima poznato od davnih dana. I jasno je da čovjek najbolje funkcionira i podnosi vremenske uvjete tamo gdje je rođen. Sposobnost organizma na prilagodbu novim uvjetima je individualan i ovisi o zdravstvenom stanju pojedinca. Kod naglih promjena vremena, primjerice, zabilježen je povećan broj moždanih udara, dok južina mnogima donosi glavobolju i migrenu. Ipak, smatra i Demarin, čovjekov organizam je prilagodljiv i dosta toga ovisi i o čovjekovom stavu. Ako je čovjek, kada vidi oblačak, odmah depresivan i očekuje loš dan, onda je jasno da mu takav stav neće pomoći u prilagodbi.
Biologinja i toksikologinja Barbara Stjepanović sa Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar napominje kako zagađenje i onečišćenje zraka koje je i dovelo do klimatskih promjena itekako utječe na zdravlje čovjeka, posebice na urbanu populaciju. Povećane emisije ispušnih plinova uz zapadnjački način života uzrok su sve većem broju alergija, tako da danas 30 posto stanovništva pati od nekog oblika alergije. Uočena je i niža stopa alergije kod djece iz ruralnih sredina. Upravo zato se alergološka istraživanja provode u gradovima. Inače, alergija je neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive čimbenike okoliša. Pelud je najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći je uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava.
Sezona cvata Za razvoj alergijskih bolesti u Hrvatskoj važno je cvjetanje biljaka triju botaničkih skupina: drveća, trava i korova. Glavna sezona cvata traje od ranog proljeća do kasne jeseni. Zbog utjecaja klimatskih promjena, produžilo se razdoblje cvjetanja biljaka, napominje Stjepanović, a to je usko povezano s globalnim zagrijavanjem jer je pelud vrlo osjetljiv bioindikator. U posljednjih 30 godina duljina sezone cvata breze produžila se za čak 10 do 11 dana. I općenito, ističe Stjepanović, zagrijavanje atmosfere i povećanje CO2 (ugljičnog dioksida) ima za posljedicu povećanu produkciju peludi.
U urbanim područjima cvjetanje počinje 2 do 4 dana prije nego u ruralnim područjima. Ipak i naša zadnja sugovornica je uvjerena kako će se čovjek naviknuti i prilagoditi na sve promjene, pa tako i na klimatske, tim više što se one ne događaju preko noći. Ističe kako je čovjek evolucijski proizvod te da unatoč većoj osjetljivosti na alergije ne bi smio izbjegavati prirodu. Štoviše, trebao bi razvijati suživot s prirodom i više se kretati. I naravno čuvati je i poštivati. Radimo li to?
Od Drugog svjetskog rata broj motornih vozila u svijetu porastao je s tadašnjih 40 milijuna na 700 milijuna. U zadnjih 50 godina potrošena je polovica neobnovljivih energetskih izvora te je uništeno više od 50 posto šuma. Naime, utjecaj klimatskih promjena na ljudsku vrstu su višestruke: od izravnog utjecaja na zdravlje, do širenja zaraznih bolesti, od gospodarskih posljedica do migracija stanovništva. Povećana učestalost ekstremnih vremenskih događanja kao što su toplinski stresovi, poplave i dugotrajne suše također mogu neizravno utjecati na zdravlje, a povećanje UV zračenja zbog stanjivanja ozonskog sloja atmosfere utječe na veću pojavnost karcinoma kože te oštećenja oka i imunološkog sustava. Klimatske promjene utječu i na širenje nekih bolesti poput malarije, kolere i dr.
Pitka voda Zbog promjena temperature dolazi do poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji što može dovesti do pojave gladi u nerazvijenim zemljama. Klima može utjecati i na izvore pitke vode jer bi zatopljenje moglo dovesti do još većeg topljenja ledenjaka i povišenja razine mora što bi pak moglo povećati slanost površinskih i podzemnih voda. Klimatske promjene izazivaju i stres odraslih i tjeskobu kod djece te bitno djeluju na mentalno zdravlje ljudi. Australski državni institut za klimu objavio je kako svaka peta osoba reagira stresom ili očajem na ekstremne klimatske promjene koje izazivaju sušu ili poplave kao što je to bio slučaj posljednjih godina u Australiji. Neka istraživanja ističu povezanost između vrućine i suše i viših stopa samoubojstava. Procjenjuje se kako globalno zagrijavanje uzrokuje smrt oko 150 tisuća ljudi godišnje, a taj bi se broj do 2030. mogao i udvostručiti.
Ne želimo završiti članak u katastrofičnom tonu, no ako i opstanemo (a sigurno hoćemo, jer čovjek je za neke najveće Božje djelo, a za druge vrhunac evolucije), jer ipak nismo osjetljivi poput orhideja, pitanje je kakav ćemo svijet ostaviti svojoj djeci. Da ne zvuči potpuno kao klišej, nećemo dodati i ‘generacijama iza nas’.
* Tekst je iz Liderovog priloga Tehnopolis‘