Davanje i primanje zajmova (pozajmica) između trgovačkih društava nije neuobičajeno. Još su češće pozajmice između trgovačkih društava i fizičkih osoba, bilo člana ili zaposlenika trgovačkoga društva. Ugovor o pozajmici ne mora biti u pismenom obliku. Stranke ugovaraju iznos pozajmice, rok povrata, kamatnu stopu i druge možebitne troškove, mogu ugovoriti instrumente osiguranja, pa je zbog mogućih prijepora poželjna pismena forma ugovora. Kamate nije obvezno ugovoriti, dopušteno je davanje beskamatnih pozajmica, ali stranke moraju voditi računa o poreznim obilježjima kamata kao naknade za uslugu korištenja tuđeg novca.
Za međusobne pozajmice između trgovačkih društava koja su hrvatski porezni rezidenti nema propisanih ograničenja, uz uvjet da društva nisu međusobno povezana. Zaračunane kamate jednom su poreznom obvezniku poslovni prihod, a drugomu u istom iznosu poslovni rashod, što je za državu neutralno. Međutim, ako je riječ o povezanim osobama od kojih je jedna rezident, a druga nerezident, zajmodavac je dužan pri utvrđivanju prihoda obračunati kamate u visini kamatne stope koja bi se u trenutku dodjele zajma ostvarila između nepovezanih osoba, a zajmoprimcu se za porezne svrhe priznaje rashod do visine te kamatne stope.
Povlašteni porezni položaj
Kamatnu stopu koja se primjenjuje na zajmove između povezanih osoba za svaku kalendarsku godinu utvrđuje ministar financija i za 2024. godinu iznosi 3,25 posto. Ta se kamatna stopa primjenjuje i na zajmove između povezanih osoba koje su hrvatski rezidenti ako je jedna od njih u povlaštenome poreznom položaju. Smatra se da je obveznik poreza na dobit u povlaštenome poreznom statusu ako ima prenesenih poreznih gubitaka iz prethodnih poreznih razdoblja, ako porez na dobit plaća po nižim stopama od propisane opće stope i ako je oslobođen poreza na dobit.
Ako je između takvih obveznika poreza na dobit ugovorena kamatna stopa niža od 3,25 posto, porezni obveznik koji je dao pozajmicu treba uvećati osnovicu poreza na dobit za iznos do propisane kamatne stope. Kad je obratno, kad je ugovorena veća kamatna stopa od propisane, poreznom obvezniku koji duguje kamate razlika iznad propisane stope nije porezno priznati rashod.
Kada se i koliko plaća porez
Zakonom o porezu na dobit propisana su i ograničenja u vezi s priznavanjem rashoda trgovačkom društvu koje primi zajam od dioničara ili člana društva koji drži najmanje 25 posto dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava, uz uvjet da zajam premaši četverostruki iznos udjela toga dioničara ili člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu. Porezno su nepriznate samo kamate na dio zajma koji prelazi četverostruki iznos udjela u kapitalu dioničara ili člana, pri čemu je provedbenim propisima o porezu na dobit detaljno uređen način izračunavanja porezno nepriznatih rashoda.
Osim propisa o porezu na dobit, u kreditnim su odnosima između trgovačkog društva i fizičke osobe mjerodavni i propisi o porezu na dohodak. Kad fizička osoba daje pozajmicu trgovačkom društvu i prema toj osnovi ostvari kamate, pri isplati kamata trgovačko društvo treba ustegnuti 12 posto poreza na dohodak od kapitala. Stopa od 12 posto primjenjuje se neovisno o prebivalištu ili uobičajenom boravištu fizičke osobe hrvatskog rezidenta, a isplaćeni primitak trgovačko društvo iskazuje u obrascu JOPPD koji dostavlja Poreznoj upravi. Ako fizička osoba zajmodavac nije hrvatski rezident, nego rezident neke od 67 država s kojima Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primjenjuju se odredbe tog ugovora, uz uvjet da isplatitelj dohotka od kamata raspolaže propisanom dokumentacijom.
Tvrtkin zajam fizičkoj osobi
U obratnom odnosu, kad trgovačko društvo daje pozajmicu fizičkoj osobi, propisana je najniža kamatna stopa prema kojoj se prosuđuje je li usluga kreditiranja pružena uz naknadu nižu od tržišne cijene. Ako su ugovorene kamate od dva posto na godinu ili više, smatra se da je ugovorena tržišna cijena. Ako je pak ugovorena beskamatna pozajmica ili pozajmica uz kamatnu stopu nižu od dva posto, smatra se da fizička osoba ostvaruje primitak u naravi.
Primitak u naravi u poreznom se smislu smatra plaćom odnosno, ako fizička osoba nije zaposlena, drugim dohotkom stjecatelja, pa je zajmodavac dužan svakoga mjeseca obračunati i platiti doprinose i porez na dohodak prema poreznim stopama propisanima za godišnje dohotke. Od 1. siječnja 2024. te su stope različite po općinama i gradovima.