Velika Gorica ubrzava dozvole, Varaždin uvodi dronove

U Velikoj Gorici građani mogu pratiti gdje je zapeo njihov zahtjev za građevinsku dozvolu, a prosječno vrijeme njezina izdavanja, prema riječima gradonačelnika Krešimira Ačkara, skraćeno je sa šest mjeseci do godinu dana na približno tri mjeseca. Varaždin se, pak, priprema za pilot-projekt u kojem bi dronovi i umjetna inteligencija otkrivali promjene na komunalnoj i prometnoj infrastrukturi te predlagali naloge za intervenciju. Ti su primjeri predstavljeni na panelu o digitalnim servisima pametnih gradova, na kojem je istaknuto da se vrijednost novih tehnologija najbolje vidi u ušteđenom vremenu građana i učinkovitijem radu uprave.

U raspravi su sudjelovali gradonačelnici Velike Gorice i Varaždina Krešimir Ačkar i Neven Bosilj, Slavko Vidović iz InfoDoma te Dean Krušić iz Combisa, a razgovor je vodila Liderova Ksenija Puškarić.

Ačkar je istaknuo da je uvođenje tehnologije samo jedan dio promjene koju gradske uprave moraju provesti.

- Danas je zapravo veći problem provesti digitalizaciju među svojim ljudima u gradskoj upravi nego izraditi aplikaciju i sustav – rekao je Ačkar.

48 sati 2026. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Krešimir Ačkar

Velika Gorica zato je prije dvije godine digitalizaciju postavila među prioritete i ustrojila ured za e-upravu i informatiku. Prvi zadatak bio je urediti interne procese, odnosno prekinuti praksu u kojoj dokumenti fizički putuju od jednoga odjela do drugoga, uz neizvjesnost kod koga se nalaze i koliko će ondje ostati.

Prema Ačkarovim riječima, sada je u svakom trenutku vidljivo gdje je dokument, a njegovo interno kretanje kroz potrebne odjele i kontrole traje najviše osam radnih sati. Slična je logika primijenjena i na praćenje zahtjeva za građevinske dozvole: građanin može vidjeti status predmeta i što eventualno nedostaje, dok službenici imaju jasniji pregled obveza.

– Nekada je prosjek bio šest mjeseci do godinu dana, danas je tri mjeseca – naveo je Ačkar govoreći o izdavanju građevinskih dozvola.

Uključivanje građana u oblikovanje proračuna

Takva transparentnost, smatra, pridonosi i većoj odgovornosti zaposlenika. Kada je vidljivo kod koga se predmet nalazi i koliko dugo čeka obradu, smanjuje se prostor za njegovo odgađanje.

Digitalne platforme Velika Gorica koristi i za uključivanje građana u oblikovanje proračuna te prikupljanje prijedloga vezanih uz prostorne i urbanističke planove. Ačkar je naveo da je u posljednje tri godine približno 75 posto zaprimljenih građanskih ideja ušlo u neku fazu pripreme ili realizacije – od projektiranja i početka radova do dovršetka.

Ipak, gradskim sustavima nedostaje bolja povezanost s državnim registrima. To se posebno vidi pri isplati božićnica, uskrsnica i drugih potpora, za koje bi gradovi, uz odgovarajući pristup podacima, mogli jednostavnije utvrditi tko ispunjava propisane uvjete. Time bi se smanjila potreba da građani sami dostavljaju podatke koje javna tijela već imaju.

Uspjeh digitalizacije Ačkar zato mjeri i brojem ljudi pred šalterima. Ondje gdje su građani prije čekali da preuzmu ili predaju dokument, digitalna usluga treba smanjiti gužvu i potrebu za dolaskom u upravu. Za takvu promjenu nužno je osigurati edukaciju zaposlenika. Početni otpor često nestaje kada službenici vide da im novi sustav olakšava posao, nakon čega i sami predlažu daljnja poboljšanja. Od budućih projekata najavio je uvođenje Smart carda za stanovnike Velike Gorice, kojih više od 50 posto dnevno migrira u Zagreb, koja bi im omogućila korištenje bilo kojeg oblika javnog prijevoza.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj digitalnu infrastrukturu vidi kao dio gradske odgovornosti, usporediv s vodom, kanalizacijom ili električnom energijom. Kao primjer naveo je platformu za upravljanje zelenom infrastrukturom koju Grad razvija s Fakultetom organizacije i informatike. Rješenje bi trebalo biti prenosivo i primjenjivo u drugim europskim sredinama, a istodobno poslužiti kao podloga za dodatne gradske usluge.

48 sati 2026. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Neven Bosilj

Varaždin je uz modernizaciju javne rasvjete postavio i komunikacijsku mrežu LoRaWAN u vlasništvu Grada. Sljedeći je korak odabir aplikacija koje će koristiti tu infrastrukturu, pri čemu Bosilj kao kriterij ističe odnos cijene i konkretne koristi za građane.

– Kod odlučivanja o aplikacijama uvijek se gleda omjer koristi koje će aplikacija donijeti i cijene koju treba platiti – istaknuo je Bosilj.

Dronovi i umjetna inteligencija

Grad je razvio i vlastito rješenje kojim je elektroničku pisarnicu povezao sa sustavom e-Građani. Tako se pojedina rješenja, primjerice ona povezana sa stipendijama, mogu dostavljati izravno u korisničke pretince.

Posebnu pozornost privukao je najavljeni pilot-projekt sa stranom kompanijom, u kojem bi dron redovito snimao komunalnu i prometnu infrastrukturu, a umjetna inteligencija uspoređivala snimke i prepoznavala promjene. Sustav bi na temelju uočenih razlika mogao automatski generirati radne naloge, no gradski zaposlenici provjeravali bi njihovu opravdanost prije postupanja.

Bosilj je naglasio da dobra prezentacija sama po sebi nije razlog za kupnju tehnološkog rješenja.

– Grad Varaždin otvoren je za prezentacije, ali to ne znači da ćemo uzeti tu uslugu. Moramo zaista vidjeti koristi li ona našim građanima – poručio je. Također je najavio pilot-projekt suradnje grada Varaždin i Wolta o dostavi putem autonomnih vozila, s obzirom na to da u gradu imaju problema s dostavom na biciklima.

48 sati 2026. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Slavko Vidović

Slavko Vidović iz InfoDoma raspravu je usmjerio na sustavno planiranje digitalnih ulaganja. Kao usporedbu naveo je graditeljstvo, u kojem investitor kroz troškovnik dobiva pregled potrebnih radova i troškova. Sličnu preglednost, smatra, treba osigurati i kod digitalnih projekata kako bi gradovi mogli planirati ulaganja i razumjeti što sve njihova provedba uključuje.

Upozorio je i na mogućnost racionalizacije kroz primjenu već provjerenih rješenja. Ako je neki grad razvio uslugu koja funkcionira i ima mjerljive rezultate, njezino korištenje u drugim sredinama može smanjiti potrebu da svaka lokalna uprava iznova razvija vlastiti sustav.