Naš rad ne mora ostati 'zaključan' u laboratoriju

Sveučilište u Rijeci 24. studenoga prvi put okuplja gospodarstvo i javnu upravu na Danu suradnje – događaju kojim nova uprava pod rektorom prof. dr. sc. Goranom Hauserom najavljuje zaokret i cilj da UNIRI do 2034. postane vodeće istraživačko i inovacijsko regionalno središte. O tome što nudi tvrtkama i kako suradnju pretvoriti u rezultate, razgovarali smo s prorektorom za strateške projekte prof. dr. sc. Goranom Vukelićem.

Prvi put organizirate Dan suradnje s gospodarstvom i javnom upravom. Zašto ste se odlučili na takav iskorak i što želite promijeniti u dosadašnjem odnosu između Sveučilišta i poslovne zajednice?

– Želimo da nas poslovna zajednica ne doživljava više samo kao mjesto gdje se školuju njezini budući zaposlenici, već kao partnera koji rješava konkretne probleme. Znam koliko znanja, opreme i iskustva imamo: od temeljnih istraživanja, razvoja tehnologija i proizvoda, izrade analiza i strategija do provedbe edukacija. Dosad je ta suradnja bila raspršena i ovisila je o pojedinačnim kontaktima. Danom suradnje prvi put nastupamo zajedno, sa svim sastavnicama na jednome mjestu, i postajemo prva kontaktna točka za nove projekte. Ne mijenjamo postojeće odnose fakulteta s partnerima, nego želimo postati katalizator koji suradnju poboljšava i ubrzava, a zajedničkim nastupom otvaramo i veće, interdisciplinarne projekte.

Prema podacima iz vaše Strategije, Sveučilište je sklopilo 50 posto više ugovora o suradnji nego što je planiralo, ali ostvarilo je tek 40 posto planiranih prihoda. Kako objašnjavate taj nerazmjer i što najviše koči komercijalizaciju sveučilišnoga znanja?

– Taj nerazmjer istodobno je dobra i loša vijest: interes očito postoji, potpisujemo više nego što smo planirali, ali to premalo pretvaramo u prihod i stvarne isporuke. I sâm sam istraživač, pa mislim da razloge poznajem iznutra. Usluge nismo opisivali jezikom kupca, cijene i način ugovaranja nisu uvijek bili jasni, a tvrtka često nije znala komu se obratiti. Zato smo napravili katalog konkretnih usluga s opisima, cijenama i rokovima isporuke te planiramo ojačati jedinstvenu kontaktnu točku za suradnju s gospodarstvom na Sveučilištu. Cilj nam je skratiti put od upita do ugovora te zatvoriti jaz između broja ugovora i ostvarenih prihoda.

Sveučilište je pripremilo katalog s gotovo 90 konkretnih usluga, od umjetne inteligencije do biomedicine i energetike. Za kojima očekujete najveću potražnju i kako ćete poduzetnicima, osobito malima i srednjima, olakšati pristup tim uslugama?

– Najveću potražnju očekujemo u digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, od obrade podataka i računalnog vida do digitalnih blizanaca, te u biomedicinskim i inženjerskim laboratorijskim ispitivanjima. To su područja u kojima već danas imamo plaćene naručitelje, od pomorske i turističke industrije do zdravstva i javne uprave, te rješenja spremna za ugovaranje. Malim i srednjim poduzećima pristup olakšavamo jednom ulaznom točkom i jasnim katalogom, mogućnošću manjih pokusnih projekata umjesto skupih ulaganja te mikrokvalifikacijama kojima brzo podižu kompetencije zaposlenika. Na Danu suradnje moći će i izravno porazgovarati s našim stručnjacima.

Nova uprava želi do 2034. pozicionirati Sveučilište u Rijeci kao vodeće istraživačko i inovacijsko regionalno središte. U kojim strateškim područjima vidite najveći gospodarski potencijal i kojim ćete konkretnim rezultatima mjeriti uspjeh te strategije?

– Koncentriramo se na četiri područja u kojima smo regionalno jedinstveni: otvoreno i otporno društvo, plavu ekonomiju, turizam i kulturu te zdravlje i blagostanje. Najveći gospodarski potencijal vidimo u primjeni digitalnih i AI tehnologija na navedenim područjima. Uspjeh ćemo mjeriti brojem suradničkih projekata s gospodarstvom i ostvarenih transfera tehnologije i znanja te vrijednošću projekata koji nude uslugu gospodarstvu. No ono do čega mi je najviše stalo malo je teže mjerljivo – to je promjena razmišljanja u akademskoj zajednici: da naš rad ne mora ostati 'zaključan' u laboratoriju, da se može komercijalizirati i da ta rješenja čine boljim život u zajednici. Ako to postignemo, brojevi će doći sami.