Država će obustaviti isplate gradovima koji ne dostave podatke

Gradovi i općine u 2027. mogu računati na veće prihode od poreza na dohodak i dodatna kompenzacijska sredstva, ali do novca iz državnog proračuna neće moći bez uredne naplate vlastitih prihoda i pravodobne dostave podataka Poreznoj upravi. To je jedna od glavnih poruka smjernica porezne politike za iduću godinu, koje je ministar financija Tomislav Ćorić predstavio na Liderovoj konferenciji 48 sati u Zadru.

Za građane se pritom ne mijenja mnogo: osobni odbitak ostaje na ovogodišnjoj razini, kao i postojeće porezne olakšice za mlade. S druge strane, Ministarstvo financija očekuje nastavak rasta prihoda lokalnih vlasti, ponajprije zahvaljujući gospodarskom rastu i povećanju plaća. Prihodi od poreza na dohodak u 2027. projicirani su na 4,5 milijardi eura, dok se ove godine očekuje 4,3 milijarde.

Lokalni proračuni rastu, ali naplata postaje uvjet za državnu pomoć

Koliko su lokalni proračuni ojačali posljednjih godina, pokazuju i podaci iz Ćorićeve prezentacije. Prihodi poslovanja lokalnih vlasti porasli su s 3,1 milijarde eura u 2017. na 6,9 milijardi u 2025., što je rast od 123 posto. Prihodi od poreza na dohodak, prema procjeni za ovu godinu, bit će 3,3 puta veći nego 2017., kada su iznosili 1,3 milijarde eura.

No, uz veće prihode stižu i stroži zahtjevi. Prema smjernicama, lokalnim jedinicama koje ne poduzimaju sve propisane mjere za potpuno, pravilno i pravodobno utvrđivanje i naplatu vlastitih prihoda i lokalnih poreza mogu se obustaviti doznake fiskalnog izravnanja i kompenzacijskih sredstava. Odgovornost pritom ostaje na gradovima i općinama, čak i kada naplatu za njih obavlja neko drugo tijelo.

Ista posljedica predviđena je za jedinice koje Poreznoj upravi ne dostavljaju podatke, evidencije i isprave potrebne za utvrđivanje i naplatu lokalnih poreza čija im je naplata povjerena. Problem može biti i nedostavljanje valjanoga statističkog izvješća o komunalnoj naknadi u propisanom roku i na propisani način.

Da to nije tek formalna obveza, pokazuje popis 43 lokalne jedinice koje, prema prezentaciji, Poreznoj upravi nisu dostavile evidenciju komunalne naknade. Među njima su Imotski, Vrbovsko, Bistra, Bilice, Donji Lapac, Krašić, Višnjan i Zemunik Donji. To ne znači da su tim jedinicama doznake već obustavljene, ali jasno pokazuje gdje Ministarstvo očekuje da se obveze ispune.

Čak 43 grada i općine nisu dostavila evidenciju komunalne naknade.

Više novca od poreza na dohodak, ali bez promjene osobnog odbitka

Unatoč upozorenjima, Ministarstvo očekuje da će fiskalna pozicija lokalne samouprave u 2027. biti bolja nego ove godine. Uz rast prihoda od poreza na dohodak, najavljeno je povećanje fiskalnog izravnanja za jedinice s ispodprosječnim dohotkom po stanovniku. Predviđena su i dodatna sredstva za kompenzaciju propuštenog prihoda od poreza na mirovine, no u prezentaciji nisu navedeni iznosi ni detalji raspodjele.

Dodatne prihode Ministarstvo očekuje i od paušalnog oporezivanja obrta te oporezivanja turističkih ležajeva.

Kada je riječ o poreznom opterećenju građana, osobni odbitak u 2027. ostaje nepromijenjen. Smjernice takvu odluku povezuju s ciljem daljnjeg širenja porezne baze i omogućavanja rasterećenja dohotka. Ostaju i olakšice za mlade: stopostotno umanjenje poreza za mlađe od 25 godina te umanjenje od 50 posto za osobe u dobi od 25 do 30 godina.

Važnu ulogu u daljnjem poreznom rasterećenju imaju gradovi i općine, koji od 2024. samostalno određuju stope poreza na dohodak unutar propisanog okvira. Prema podacima iz prezentacije, te je godine 247 lokalnih jedinica smanjilo stopu. Njih 232 spustilo ju je s razine iznad 20 posto na 20 posto ili manje, a dodatnih 15 na razinu ispod 20 posto.

Podaci za 2026. pokazuju da 502 lokalne jedinice primjenjuju stopu poreza na dohodak od 20 posto, njih 28 stopu nižu od 20 posto, a 26 stopu višu od 20 posto. Ministarstvo razdoblje 2025. i 2026. opisuje kao nastavak rasterećenja dohotka i stabilizacije poreznih stopa.

Za gradove i općine poruka je jasna: proračuni bi im i dalje trebali rasti, ali će pristup dijelu državnog novca sve više ovisiti o tome koliko učinkovito upravljaju vlastitim prihodima. Drugim riječima, veći prihodi donose i veću odgovornost za njihovu naplatu i uredno vođenje evidencija.