Eksplodiralo je tržište tehnoloških pomagala, prije svega mobilnih aplikacija s raznim zvučnim zapisima koji blagotvorno utječu na nelagodu, određenu tegobu ili stanje. Najviše je onih koje terapijski učinak izazivaju reproduciranjem uhu i mozgu ugodnih melodija i zvukova iz prirode. Ima i onih obogaćenih alfa-valovima, a mnogo je i onih utemeljenih na binauralnim otkucajima
Zvučnu kapsulu koja se ne guta, nego otvara kako bi se u njoj pronašao kôd potreban za preuzimanje dvadeset digitalnih zvučnih zapisa koji blagotvorno utječu na nelagodu, određenu tegobu ili stanje, razvila je i potkraj prošle godine na tržište plasirala inovativna tvrtka Sonic Group.
Poigravajući se poznatim i priznatim farmakološkim konceptom i ulazeći duboko u rastuću i sve potentniju nišu smart body managementa u kojoj se na tržištu nudi golem broj aplikacija i drugih tehnoloških rješenja za što kraće i što učinkovitije popravljanje raspoloženja i psihofizičkih stanja, proizvod Sonic Pill upotrebljava se za terapiju zasnovanu na zvučnim frekvencijama.
U asortimanu je sedam različitih zvučnih kapsula koje bi za deset do dvadeset minuta primjene po jednoj sesiji trebale popraviti um, duh i tijelo ublažavajući stanje stresa, opuštajući, poboljšavajući koncentraciju, jačajući libido ili uklanjajući glavobolju – i sve to neinvazivno i bez nuspojava i kontraindikacija. Zvučna kapsula djeluje tako da frekvencije povezane s regijom tijela i binauralni zvukovi koji utječu na promjene moždanih valova, sadržani u digitalnim zapisima, iniciraju pojedina stanja. Za reprodukciju digitalnih zvučnih zapisa, odnosno primjenu brzih tretmana zvukom, uz računalo ili pametni telefon potrebna je internetska veza, a najbolji rezultati ostvaruju se sa slušalicama.
Čitatelj neupućen u široki svijet terapije zvukom i glazbom, koja je odavno nadrasla zapećke alternativnih medicinskih metoda i ušla u zdravstveni mainstream, mogao bi možda pomisliti da je upravo pročitao vijest iz neke zamišljene bolje budućnosti ili oglas za kakvu nadriliječničku umotvorinu kojom se pokušava zaraditi kapitalizirajući ljudsku naivnost.
Zvuk iz pilule
Riječ je, međutim, o dokazano djelotvornom inovativnom proizvodu koji je lani, gotovo odmah čim je nastao, pobrao nekoliko nagrada na sajmovima inovacija od Nürnberga do Seula, rezultatu domaće pameti i kreativnosti iza kojeg stoje zvukoterapeutkinja i producentica Petra Crnetić i odvjetnica Lara Ljubičić, poslovne partnerice koje su se udružile u Sonic Group.
– Kapsule Sonic Pills nastale su kao rezultat višegodišnjeg istraživanja, educiranja i iskustva u području zvučnih frekvencija i njihova blagotvornog utjecaja na ljudsko zdravlje. Ideja je bila stvoriti brzo i učinkovito rješenje za olakšanje najčešćih fizičkih ili mentalnih nelagoda i stanja. Vjerujem da je terapija zvučnim frekvencijama budućnost pametnog pristupa ljudskom zdravlju i dobrobiti te da se ta budućnost upravo događa. Naviknuli smo se na uzimanje farmaceutskih dodataka kojima smanjujemo ili izbjegavamo simptome, ali dugoročno te tvari mogu imati neželjene nuspojave, kontraindikacije i razviti ovisnost. Alternativni pristupi poput meditacije, bioenergije ili homeopatije pak mogu imati sjajan ishod, ali potrebno je dulje da se iskusi pravi rezultat. Svakodnevno se pojavljuje sve više studija koje pokazuju prednosti specifičnih zvučnih frekvencija i njihov pozitivni utjecaj na mnoga psihička i fizička stanja, posebno u današnje vrijeme obilježeno prednostima digitalne tehnologije – govori Petra Crnetić, autorica zvučne tehnologije za pametno upravljanje umom, duhom i tijelom utemeljene na moždanim valovima i frekvencijama tijela, koja je objavila i aplikaciju Soundhealz i zaštitila metodu Blackbird.
Četverostruka bolja koncentracija
Tržište tehnoloških pomagala, prije svega mobilnih aplikacija s raznim zvučnim zapisima koji blagotvorno utječu na nelagodu, pojedinu tegobu ili stanje, posljednjih je godina eksplodiralo. Najviše je među njima onih koje terapijski učinak izazivaju reproduciranjem uhu i mozgu ugodnih melodija i zvukova iz prirode i koje služe kao pomagalo za uspavljivanje i smanjivanje stresa.
Ima i onih s naprednim funkcionalnostima poput dodavanja alfa-valova glazbi i aplikacija koje se reklamiraju da s pomoću binauralnih otkucaja mogu znatno smanjiti osjet boli ili za 400 posto povećati razinu koncentracije.
Konkretno, Focus@Will, tvrtka sa sjedištem u Los Angelesu čiji je osnivač Will Henshall, razvila je i na tržište plasirala aplikaciju koja korisnicima obećava četverostruko povećanje koncentracije. Od njih traži da prije ispune test osobnosti kako bi im aplikacija preporučila odgovarajuću glazbu.
Aplikaciju za umanjivanje bolova razvio je, recimo, Binaural Beats Meditation. Osnivač tog poduzeća Peter Lix kaže da se koriste binauralnim otkucajima i glazbom niske frekvencije te kako su utvrdili da izloženost kroničnih bolesnika toj vrsti otkucaja na toj frekvenciji dvadeset minuta na dan nakon dva tjedna rezultira golemim smanjenjem težine bolova.
Promijenjeno stanje svijesti
Sve su popularnije i aplikacije koje 'prodaju' smirivanje uma i poticanje kreativnosti s pomoću pozadinskih zvukova poput zvuka kiše, grmljavine, vjetra, pucketanja vatre ili kombiniranjem opuštajuće glazbe i umirujućih tonova. Među poznatijima i hvaljenijima je Pzizz, aplikacija namijenjena prije svega tomu da njezini korisnici lakše zaspe i probude se odmoreniji.
Opremljena je funkcionalnostima za kratko poslijepodnevno i dulje noćno spavanje, od deset minuta do dvanaest sati, a za brzo uspavljivanje koriste se i ovdje binauralni tonovi, odnosno istodobno reproduciranje istog zapisa različitih frekvencija i glasnoće za svako uho.
Dostupni su na tržištu i proizvodi koje poput aplikacije I-Doser nude osjećaj promijenjenog stanja svijesti s pomoću različitih zvukovnih frekvencija, a u ponudi su proživljavanje psihodeličnih i religijskih iskustava, transa, vizije, halucinacije i orgazma.
Znanstvenih istraživanja i studija koje dokazuju da pojedini zvukovi i glazba blagotvorno utječu na ljudsko zdravlje i da mogu djelovati terapijski na različite segmente posljednjih je godina provedeno toliko da ih je na ovome mjestu nemoguće sve pobrojiti. Mnoge su studije dokazale da izloženost glazbi u sinapsama mozga potiče oslobađanje dopamina, da pojedine vrste glazbe odnosno frekvencije mogu prouzročiti i fiziološke učinke poput usporavanja srčanih otkucaja ubrzanih zbog stresa te poboljšati stanje ljudima koji pate od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti ili demencije.
Napad na viruse
Dokazano je već i da izloženost određenoj glazbi pozitivno utječe na koncentraciju i sposobnost pamćenja, u čemu izvrsne rezultate daje klasika (najbolje kotira Mozart), a istraživači diljem svijeta sve preciznije shvaćaju da se glazba može terapijski upotrebljavati u saniranju posljedica moždanog udara i liječenju mentalnih bolesti poput shizofrenije.
Zanimljivi su i rezultati studije koja je potvrdila da neke vrste glazbe pomažu smanjiti umor i održavati izdržljivost mišića, u što su se uvjerili posjetitelji dvorana za zajedničko vježbanje.
Neke od studija proveo je i Simon Durrant, glazbenik i neuroznanstvenik s britanskog Sveučilišta Lincoln, i dokazao, uz ostalo, da osim slušanja Bacha i Chopina boljem snu pomažu pjevač Ed Sheeran i grupa Coldplay. Kaže da slušanje glazbe može aktivirati područja mozga koja su uključena u regulaciju emocija i smanjiti anksioznost te da je jedno istraživanje otkrilo da slušanje glazbe jedanput na tjedan nakon manje od mjesec dana ublažava simptome depresije.
Dokaze o zdravstvenoj ulozi glazbe u mnogim aspektima kliničke prakse pronašao je i neuroznanstvenik sa Sveučilišta McGill u Montrealu Daniel J. Levitin, ujedno autor nekoliko znanstveno-popularnih bestselera među kojima je i 'This is Your Brain on Music'. Među ostalim spoznajama utvrdio je da izloženost glazbi povećava proizvodnju imunoglobulina A i antitijela koja napadaju invazivne viruse i povećavaju učinkovitost imunosnog sustava.
Na HZZO-ovu uputnicu
Sve te nedvojbeno utvrđene blagodati glazbe i zvukova dale su znanstvenu legitimnost muzikoterapiji i zvukoterapiji, disciplinama koje se primjenjuju u mnogim klinikama, od prije koju godinu i u zagrebačkoj Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju – Srčanoj. U suradnji s Hrvatskom udrugom muzikoterapeuta ondje se u oporavku kardiovaskularnih bolesnika primjenjuju intervencije receptivnom muzikoterapijom, prije svega radi smanjenja tjeskobe i stresa, kao i u svrhu jačanja mehanizama suočavanja s bolešću, i to na uputnicu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.
Glazboterapija i zvukoterapija u dalekoistočnim se kulturama primjenjuju stoljećima: gongovi, tibetske zdjele, šamanski bubnjevi, zvona, kišni štapovi i šuškalice provjereno su djelotvorni kod poremećaja izazvanih stresom, umora i iscrpljenosti, negativnih emocija i anksioznosti.
Posljednjih godina zvukoterapija i muzikoterapija i u zapadnome civilizacijskom krugu sve su poznatiji i priznatiji dodaci za brže i lakše otklanjanje različitih nelagoda, tegobu ili stanje. Premda nam se bez znanja i iskustva izloženosti mogu učiniti apstraktnom i teško shvatljivom rabotom, znanstvenih dokaza da doista funkcioniraju trebalo bi biti dovoljno i najvećim skepticima koji čvrsto vjeruju samo u tablete, a terapiju zvukom i glazbom smatraju nadriliječništvom.