Analiza Iskonovih podataka tijekom ožujka i travnja pokazala je kako je upotreba interneta porasla za 27 posto, a 10 najgledanijih TV kanala zabilježilo je čak 69 posto porasta broja minuta gledanja. Ukupna konzumacija TV-a porasla je za 10 posto
Pandemija koronavirusa inicirala je bržu digitalizaciju društva – potaknula nas je da se češće i više koristimo online servisima, kupovanjem, komunikacijom… Bila je to jedna od najčešćih fraza koja se za lockdowna, tj. razdoblja #ostanidoma, spominjala i u domaćim medijima. No kako su se naše navike upotrebe interneta i TV-a zaista promijenile u Hrvatskoj? Iskon je proveo analizu na uzorku od oko 100.000 hrvatskih kućanstava i pokazao trendove konzumacije interneta i TV sadržaja u ožujku i travnju.
Halo, jeste dobro?
Počnimo s fiksnim telefonijom, uslugom koja zbog sve većeg broja mobilnih i pametnih uređaja već godinama bilježi pad upotrebe. Konzumacija fiksnog telefona porasla je znatnih 25 posto u odnosu na razdoblje prije krize, no ne prema broju korisnika, nego prema broju poziva koje smo ostvarivali fiksnim telefonom.
– Važno je napomenuti u ovoj statistici da su Iskonovi korisnici većinom iz urbanih područja i malo mlađe životne dobi. Zbog toga imamo gotovo neznatnu zastupljenost onih koji u svojem paketu imaju samo fiksni telefon, bez drugih telekomunikacijskih usluga – objašnjava Gordan Glušac, direktor Iskonova marketinga.
Dok je konzumacija svih TV kanala na IPTV-u rasla za 10 posto u ožujku i travnju, 10 najgledanijih kanala zabilježilo je porast u broju konzumiranih minuta gledanja za čak 69 posto u odnosu na razdoblje prije krize. Među 10 najgledanijih na Iskon.TV-u bili su nacionalni i filmski kanali, a neke druge vrste sadržaja (poput sportskih) pale su prema gledanosti. Među filmskim kanalima iskočili su CineStarovi.
– Najviše je porasla gledanost CineStarova kanala TV 1, za znatnih 69 posto, a kod nas su porasli su i kanali CineStar TV Premiere jer ih kao operator imamo u osnovnom paketu, dakle mogu ih gledati svi korisnici Iskon.TV-a – kaže Krešo Madunović, predsjednik Uprave Iskona.
Tijekom krize nismo dobili nove poklonike televizije kao kanala informiranja i zabave. Hrvati koji su se za informiranje i zabavu i prije koristili nekim drugim kanalima, kaže Madunović, ni sada nisu osjetili potrebu upaliti TV, ostali su vjerni drugim navikama.
Sve na (fiksnom) internetu
Fiksni internetski priključak nedvojbeno je bio jedan od najvažnijih saveznika svakog kućanstva na vrhuncu pandemije. Roditeljima je bio potreban za rad od kuće, studentima i učenicima za praćenje nastave i komunikaciju s profesorima, na njega su se prebacile konferencije i druge stručne edukacije. Tu smo pronašli i svježe namirnice s kućnom dostavom i druge potrebne artikle za dom, sve vijesti koje su nam trebale, kao i aplikacije za videokonferencije s pomoću kojih smo komunicirali ne samo poslovno već i s prijateljima te obitelji.
U skladu sa svim nabrojenim internetski promet narastao je u prosjeku za 27 posto u ožujku i travnju, s najvećom izraženom vrijednosti od 42 posto iznad prosjeka u tjednu nakon potresa u Zagrebu. Porast konzumacije internet bilježi već od početka ožujka, kad pojačano posežemo za informacijama na domaćim i stranim online medijima. Već tada promet raste za 17 posto u odnosu na uobičajeni.
Na pitanje što je to na internetu najviše raslo, odgovor je: sve. Već su navedeni digitalni streaming-servisi i videokonferencije, a tu su još online igre, školovanje i edukacije, internetska kupnja, rad od kuće, koji je sada iskusilo mnogo više radnika nego prije krize. Za razliku od rezidencijalnog segmenta, među poslovnim korisnicima zabilježen je suprotan trend. Iako je u prvim tjednima ožujka promet i ondje rastao, od sredine ožujka je zabilježen pad prometa koji doseže 10 posto ispod uobičajenoga na vrhuncu krize u travnju. S popuštanjem mjera, otvaranjem škola i ponovnom uspostavom djelatnosti sve se vrijednosti vraćaju u normalu, pa je tako ukupna konzumacija internetskog prometa u prošlom tjednu iznosila nekih 10 posto više nego prije krize.
– Stabiliziramo se kako u domovima tako i u uredskim prostorima. U skladu s našim izlascima iz kuće opterećenje se vraća na mobilne mreže. Ipak, na vrhuncu pandemije stekli smo neke nove navike, otkrili nove čari i primjene interneta. Zato smatram da će se promet u fiksnoj internetskoj mreži i u budućnosti zadržati malo iznad razine prije krize; to će uskoro biti naša nova internetska normala, rezultat digitalizacije društva o kojoj se toliko pisalo i govorilo u posljednje vrijeme – zaključuje Madunović.