Sve uspješne tvrtke nalik su jedna na drugu, svaka neuspješna neuspješna je na svoj način. Ovako, uz pomoć Tolstoja, stečajni upravitelji opisuju uzroke pokretanja stečajnih postupaka. Doduše, i sve neuspješne tvrtke nalikuju jedna na drugu po tome što je povod za stečaj nelikvidnost, odnosno blokada računa. Međutim, uzroci su različiti. Uz pomoć stečajnih upravitelja, konzultanata i drugih stručnjaka sastavili smo aktualan popis koji sadržava dvadeset ključnih uzroka pokretanja stečajnih postupaka u posljednjih godinu dana. U Hrvatskoj stečaj najčešće znači – stavljanje ključa u bravu. Doduše, prema podacima Finina servisa Info. BIZ, 4273 su aktivne tvrtke u stečaju, ali upitno je koliko njih zaista posluje. Većina iznimaka koje potvrđuju pravilo zapravo čeka da se rasproda stečajna masa.
Takav je slučaj zagrebačke Name, koja je u stečaju još od lipnja 2001. i nastavila je poslovati, posljednjih petnaestak godina pozitivno. Nakon što je stečajni upravitelj napokon dobio zeleno svjetlo da proda robne kuće na početku Ilice i na Kvaternikovu trgu, sudbina tristotinjak zaposlenih ovisit će o namjerama kupca.
Nama je tako dugo preživjela ponajprije zahvaljujući ekskluzivnoj lokaciji u najstrožem centru Zagreba, zbog čega nije izgubila tržište. Gubitak tržišta, naime, jedan je od glavnih razloga zbog kojih tvrtke ne nastavljaju poslovati kad upadnu u stečaj; slijedi odlazak radnika, što je (bilo) posebno izraženo u pulskom Uljaniku, koji je s više od 2000 zaposlenih danas spao na njih 300-tinjak koji pokušavaju spasiti kakvu-takvu proizvodnju.
Stečajni postupci mahom se otvaraju zbog nelikvidnosti, no blokada računa samo je povod. Ovdje donosimo glavne uzroke – vanjske i unutarnje – otvaranja stečaja u posljednjih godinu dana.
1. GUBITAK TRŽIŠTA
Ukrajina zbog ruske invazije i Rusija zbog sankcija najbolji su primjeri. U novije vrijeme problematično je njemačko tržište (s padom graditeljstva), ali i egipatsko zbog cjelokupne situacije i prije najnovijih sukoba između Izraela i Hamasa.
2. ODLAZAK RADNE SNAGE
U javnosti se najčešće percipira u svjetlu zamjenskih stranih radnika, ali posebno je opasan odlazak kvalitetnih ljudi – od menadžera do voditelja proizvodnje i najkvalitetnijih majstora.
3. PREINVESTIRANOST
U kreditiranju je sklopljen ‘vražji pakt‘ između banaka i klijenata – bankovni odjel za rad s klijentima (front office) ocjenjuje projekt kroz ružičaste naočale da bi povukao proviziju, a naplatom potraživanja poslije se bave drugi odjeli.
4. NENAPLATIVA POTRAŽIVANJA
Najopasniji su slučajevi kad stečaj povuče u propast i velike vjerovnike. Slično se događa u predstečajevima kad su vjerovnici prisiljeni pristati na otpis velikih potraživanja i/ili na produljenje rokova otplate i na petnaest godina.
5. SUDSKI SPOROVI
Izgubljeni spor može odnijeti vrijedne nekretnine ili se sudskom odlukom zna ostati bez velikog iznosa novca, što može gurnuti tvrtku preko ruba.
6. PANDEMIJA
U gotovo svakom planu restrukturiranja kao jedan od razloga otvaranja stečaja navode se posljedice pandemije bolesti COVID-19 od kojih se tvrtka nije oporavila.
7. POREMEĆENI DOBAVNI LANCI
Na globaliziranom tržištu svaki poremećaj stvara velike probleme s rokovima dobave, posebno s Dalekog istoka. Kriza na Crvenome moru i zaobilaženje Sueza najnoviji je primjer. Svojedobno je nestašica čipova pogodila niz proizvodnih sektora, a posebno cijelu autoindustriju.
8. ZALIHE
Zbog poremećenih dobavnih lanaca gomilaju se zalihe, što je posebno opasno ako se iz nekog razloga ne mogu iskoristiti jer gube na vrijednosti, a banke su nemilosrdne i ta imovina postaje bezvrijedna. Gomilanje zaliha također blokira dio novca, što rezultira nelikvidnošću.
9. FONDOVI EU-a
Poduzetnici katkad nisu ni svjesni koliko može biti skupo neadekvatno korištenje fondova Europske unije, koje će se kad-tad razotkriti, a uz sve gubitke ostaje i udjel od trideset posto koji se pretvara u neadekvatnu imovinu, što također vodi u nelikvidnost.
10. ROKOVI PLAĆANJA
Veliki sustavi vrlo često od malih dobavljača traže da pristanu na najmanje šezdeset dana, a mali svoje obveze moraju platiti u trideset dana.
11. POREZNA UPRAVA
Zbog presporog reagiranja poreznika prekasno se blokira račun i otvori stečaj nad tvrtkama koje ne izvršavaju svoje obveze, što često rezultira otpisom proračunskih potraživanja.
12. PDV (1)
Dio ugostiteljskih j.d.o.o.-ova odlazi u skraćeni stečaj kad se približi pragu za ulazak u sustav PDV-a.
13. PDV (2)
Neplaćanje PDV-a u jednom razdoblju može postati pretežak uteg kad je dužnik sposoban otplaćivati samo kamate, pa dug s jednakom glavnicom zapravo raste.
14. KNJIGOVODSTVENI PROPUSTI
Poduzetnici trebaju pažljivo birati knjigovodstveni servis, a posebno treba biti oprezan pri angažiranju cjenovno najpovoljnijih servisa.
15. POGREŠKE PODUZETNIKA
Katkad obiteljske tvrtke prerastu menadžerske mogućnosti vlasnika ili vlasnik postavi nedovoljno sposobne menadžere.
16. NEZAKONITO POSLOVANJE (1)
Tvrtka posluje jedno vrijeme, ali ne plaća porez. Nakon nekog vremena vlasništvo i upravljačka ovlaštenja prebace se na ‘manekena‘ (nerijetko iz države koja nije u EU-u – iz Srbije ili BiH) i ubrzo tvrtka bez imovine odlazi u stečaj po skraćenom postupku, a (bivši) vlasnik osniva novu.
17. NEZAKONITO POSLOVANJE (2)
Tijekom pravosudnog postupka tvrtkina se imovina blokira, zbog čega se gomilaju dugovi, pa i porezni dug, i onemogućuje se poslovanje.
18. CIJENE ENERGIJE
Novi ugovori za struju i plin neke su tvrtke bacili na koljena i prije nego što je cijena nafte otišla u nebo, nakon čega je Vlada cijene energije stavila pod kontrolu.
19. INFLACIJA
Nemogućnost naplate razlike u cijeni nastale zbog poskupljenja, unatoč Vladinu zaključku da naručitelji javne nabave korigiraju cijene ugovorenih radova u građevinarstvu ako su ulazne cijene izvođačima porasle za više od deset posto.
20. PREDSTEČAJ
Predstečajna nagodba koja nije uspjela ili je pokrenuta samo radi kupovanja vremena; razlozi za predstečaj uglavnom su isti kao i prethodni za otvaranje stečaja.