Tijekom svečanosti otvorenja Olimpijskih igra 2020. nebo iznad Tokija prekrile su 1824 bespilotne letjelice oblikujući njihov logo. Japanci su tako 2021. pokazali koliko su maštoviti i tehnološki napredni, ali i kako su nove tehnologije promijenile i sport.
Digitalizacija je prvi put aktivno 'sudjelovala' na Olimpijskim igrama (OI) u Rio de Janeiru 2016., dvije godine poslije na Zimskim igrama u Pyeongchangu testirana je tehnologija 5G, a Olimpijske igre 2020., koje se zbog pandemije koronavirusa održavaju ove godine, donijele su promjene i onima koji se ne natječu – novinarima i volonterima.
Japanci su napravili bedževe (digitalne posjetnice) za novinare, i to takve da je dovoljno jednim bedžom dotaknuti drugi kako bi se razmijenili podaci. Volonteri su dobili nosive uređaje čiji senzori hvataju signale koje odašilje njihovo tijelo i sprječavaju mogući toplinski udar. A već se sad govori i o tome kako će nove tehnologije promijeniti doživljaj na OI-ju 2024. u Parizu kad će publika moći u virtualnoj stvarnosti sudjelovati u nekim sportskim događajima, primjerice jedrenju.
Neizbježne promjene
Nove tehnologije revolucionirale su sport toliko da, primjerice, umjetna inteligencija (UI; engl. artificial intelligence) prati, analizira i odlučuje umjesto sudaca, a sportaši i njihovi treneri koriste se tako dobivenim podacima u pripremama za natjecanja i prilagođavanju prehrane, ali i za ubrzanu terapiju nakon ozljeda.
Uz talent, tjelesnu spremnost i mentalnu snagu sportaša može se reći kako je njihov put do zlatnih medalja danas popločan i najnovijim tehnološkim dostignućima. O njima je u nekoliko navrata govorio i jedan od najboljih svjetskih tenisača Novak Đoković koji nije propustio spomenuti utjecaj tehnologije na sport ni nakon osvajanja Wimbledona. Naime, u posljednje vrijeme posao linijskih sudaca u tenisu ne obavljaju ljudi, nego tehnologija Hawkeye koja je pogrešne odluke svela na najmanju mjeru – analizira brzinu i putanju lopte, utvrđuje je li udarac izveden unutar ili izvan terena...
Trenutačno najuspješniji hrvatski tenisač Marin Čilić, sudionik Igara u Tokiju, koji igra tenis od 2005., priznaje da se tijekom njegove karijere sport jako promijenio u svim segmentima.
– Na natjecanjima sve je manji utjecaj suca, tj. ljudske pogreške. Nedavno sam u Stuttgartu prvi put bio na turniru na kojem uopće nije bilo linijskih sudaca, tehnologija Hawkeye odrađivala sve. Neki kažu da su Hawkeye u tenisu ili VAR u nogometu uništili draž i neizvjesnost sporta, ali mislim da je to neizbježno – kaže Čilić.
Stara škola
Da bi se mentalno i taktički pripremio za meč, prije natjecanja gleda svoje mečeve i mečeve protivnika.
– Kad gledam unatrag i snimke na CD-u i USB-ove, shvatim koliko je sad priprema olakšana YouTubeom, aplikacijama i svime ostalime – kaže Čilić i naglašava da se, iako je u tenisu danas mnogo podataka i statistika o svakom sportašu, ne koristi njima koliko bi mogao.
– Pripadam starijoj generaciji tenisača, zato se dosta oslanjam na vlastito iskustvo i dojmove iz prijašnjih mečeva, ali svakako pogledam statistike koje su dostupne na internetu. Tehnologija nam daje uvid u mnogo podataka koji pomažu dubljoj analizi u sportu, ali ostaje pitanje je li više zaista i bolje – poručuje Čilić.
U posljednjih desetak godina, misli, dogodio se najveći iskorak u prehrani i zdravlju sportaša te u kondicijskim pripremama zbog toga što se sport općenito jako promijenio i ubrzao.
– Kad sam počeo igrati, gotovo nitko nije vodio računa o tome što jede, bilo je važno samo biti sit i hidriran da se izdrži golem napor. U jednom trenutku, s jačanjem važnosti interneta, svi smo se počeli zanimati za prehranu i kako od nje napraviti saveznicu u postizanju boljih rezultata. Umjeren sam u tome i ne koristim se mnogim aplikacijama i aparaturom kako bih stalno pratio tjelesne vrijednosti, već se oslanjam na vlastiti osjećaj što mojem tijelu odgovara ili ne odgovara, ali siguran sam da se novije generacije već od juniorskih dana jako oslanjaju na tehnološka dostignuća i u toj sferi. Ostaje vidjeti koliko će svi ti napori i prelazak granica tijela u budućnosti donijeti dobrobiti, a koliko opasnosti – zaključuje Čilić.
Posvemašnja analitika
Važnim smatra to što je razvoj tehnologije znatno unaprijedio dijagnostiku, preventivu i tretmane u sportu, što je skratilo razdoblje odmora između ozljeda.
Jedan od ključnih razloga zbog kojih sportaši nevjerojatno napreduju jest mogućnost praćenja i analize podataka o njihovu učinku, otkrivanja slabih točaka i usklađivanja programa priprema. Glavni trendovi u brzorastućoj tehnologiji poput interneta stvari (IoT) i AI-ja znatno utječu na sportsku industriju. Primjerice, koristeći se senzorima smještenima na tijelu ili u tzv. pametnoj odjeći, treneri mogu mjeriti i pratiti učinak sportaša u stvarnom vremenu. Na sportašu se može izmjeriti gotovo sve: od brzine disanja i otkucaja srca do hidratacije i tjelesne temperature. Ti podatci pomažu odrediti na koje se detalje sportaš mora više usredotočiti, ali i kad je stanka za odmor ili kad treba povećati intenzitet vježbanja.
Analiza podataka pridonosi kvalitetnijem programu pripreme, poboljšava izvedbu te smanjuje stres i ozljede.
Pametna oprema
Danas iznenađuju raznolikost nosivih proizvoda i svestranost njihove funkcionalnosti. Postoje čak i odijela za cijelo tijelo koja omogućuju nadzor izvedbi tijekom treninga te, primjerice pametne naočale za bicikliste koje osmišljavaju i prikazuju rute u stvarnom vremenu, kao i naočale za plivače koje prikupljaju važne podatke.
Kod plivača senzori osim uobičajenih podataka o vremenu i naporu mapiraju kretanje poput brzine rotacije, kuta zarona, kretanja nogu i hidrodinamike, što im pomaže usavršiti pokrete koji mogu biti presudni u osvajanju medalje čak i kad je riječ samo o milisekundama prednosti. U atletici se pak elektronički mjeri vrijeme reakcije sportaša na startni pucanj. Primjerice, uređaj Force Platform postavljen ispod nogu sportaša mjeri njegovu silu reakcije na zemlju, odnosno odskok.
Tu su i kopačke za nogometaše sa senzorima koji prate brzinu, silu, kretanje, a veliki nogometni klubovi poput Manchester Uniteda, Liverpoola i Arsenala koriste se platformom za praćenje izvedbi i učinka nogometaša STATSports. Njemačkoj nogometnoj reprezentaciji draži je SAP Match Insights, 'špijunski' softver koji povlači podatke iz izvora drugih strana kako bi treneri mogli procijeniti ključne situacije na utakmici, osmisliti pobjedničku taktiku, nadgledati kondiciju igrača i pripremiti ih za utakmice.
YouTube je također neiscrpan izvor podataka o sportskim natjecanjima jer snimke bezbrojnih sati treninga i natjecanja svatko može brzo podijeliti tim kanalom. Komunikaciju su dodatno poboljšale i ostale aplikacije kao što su My Fitness Pal, osobni digitalni dnevnik o zdravlju, prehrani i vježbanju kojem se može pristupiti pametnim telefonom ili računalom. Softver za upravljanje treningom može pomoći trenerima u praćenju svih aspekata života sportaša: prehrane, energije, spavanja...
Manje ozljeda
Nova tehnologija utječe na povećanje sposobnosti sportaša isključivo zbog toga što su danas dostupni podaci povezani s učinkom kakvih dosad nije bilo, a na kojima se temelje nove strategije priprema za natjecanja. No osim što se postižu sve bolji rezultati na natjecanjima, stručnjaci ističu da nove tehnologije na sport najviše utječu na polju sprječavanja i smanjenja broja ozljeda koje se zahvaljujući mjerenju i analizi učinka sportaša mogu uočiti mnogo ranije nego klasičnim dijagnostičkim metodama, a nerijetko i prevenirati ili skratiti vrijeme liječenja.
Mounir Zok, izvršni direktor tvrtke N3XT Sport i direktor tehnologije i inovacija Američkog olimpijskog odbora (US Olympic Committee), tvrdi da je tehnologija u sportu toliko napredna da može stvoriti digitalni kôd za osvajanje zlatne medalje jer se analizom prikupljenih podataka može osmisliti strategija koja će sportaša odvesti na pobjedničko postolje.
No tu nije kraj: nove će tehnologije u skoroj budućnosti još više utjecati na sport, posebno tehnologija pete generacije, koja će zajedno s IoT-om omogućiti vrlo brzu povezanost i novu razinu praćenja izvedbe, analitiku podataka i trenutačne dragocjene povratne informacije.