Koliko je narasla brzorastuća industrija bespilotnih letjelica, koji su najnoviji trendovi u svijetu zračne robotike uglavnom nepoznatom javnosti te kako se i na koji način ostvaruje potencijal primjene dronova, uvjerili smo se na skupu DroneDays koji je jučer i danas, 4. i 5. listopada, u Biogradu na Moru okupio poslovnu i akademsku zajednicu te brojne stručnjake iz branše i entuzijaste. Na skupu u organizaciji Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koji se održava u okviru EU projekta AeRoTwin, poslušali smo predavanja domaćih i stranih stručnjaka i čuli o istraživačkim projektima i mnogim područjima primjene te industrije.
Da bi podmorje dubrovačkog i drugih akvatorija uz zračnu pomoć bespilotnih letjelica ubuduće mogli čistiti autonomni sustavi robota za prikupljanje otpada s morskog dna i iz stupca vode, otkrila je na skupu Ivana Palunko sa Odjela za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku. Ispričala je kako se u okviru šireg europskog projekta u akvatoriju otoka Lokruma provode preliminarna testiranja dijelova tog autonomnog sustava i kako se sustav sastoji od podvodnih robota opremljenih kamerama za lociranje i hvataljkama za prikupljanje otpada te kako se u tom autonomnom sustavu koriste i bespilotne letjelice.
O primjeni bespilotnih sustava u području spašavanja ljudskih života govorio je na skupu DroneDays Filip Biočić, voditelj Odjela bespilotnih sustava (OBS) Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) koji je u tri godine od osnutka postao neizostavan dio uspješnosti potraga i spašavanja. Sudionike skupa upoznao je sa bespilotnim sustavima koji gorskim spašavateljima olakšavaju rad na terenu i pomažu im da u kraćem vremenskom roku pretraže veće površine, kao i sa daljnjim razvojem OBS-a u smjeru razvoja novih tehnologija i programskih rješenja te kontinuiranog usavršavanja instruktora i licenciranih pilota.
Bespilotne letjelice u kontekstu tzv. last mile dostave tereta odnosno prijevoza ljudi u gradovima bile su u fokusu predavanja Gorana Gašparovića iz splitske tvrtke Alpha Sagittarius, a središnje pitanje hoće li električna mreža moći podnijeti opterećenja. Govorio je o različitim pogonima za letjelice nove generacije, ali i o kopnenoj infrastrukturi i svemu onome što je u smislu razvoja i primjene tehnologije potrebno da u očekivano bliskoj budućnosti u gradovima prorade sustavi dostavnih i putničkih bespilotnih letjelica.
Na skupu je bilo je riječi o mnogim stručnim aspektima i aktualnim temama iz sektora zračne robotike. Francuski stručnjak Simon Lacroix održao je tako predavanje o istraživanju atmosferskih fenomena flotom bespilotnih letjelica i uputio nas u složenost postupka praćenja oblaka uz pomoć desetaka bespilotnih letjelica odnosno flota opremljenih senzorima.
Češki stručnjak Martin Saska predstavio je pak najnovije rezultate istraživanja uspostave autonomne i kompaktne skupine mikro bespilotnih letjelica s umjetnom inteligencijom i prikazao tri scenarija primjene suradnje mikro bespilotnih letjelica – u područjima visokih gustih prepreka poput šuma, za potrebe video snimanje unutarnjeg prostora velikih katedrala i drugih povijesnih objekata te u lovu autonomnog letećeg robota na bespilotne letjelice koje neovlašteno lete.
O koordinaciji zračne i svemirske robotike govorio je američki stručnjak Rafael Fierro i predstavio u svom predavanju metodologiju kojom letjelice mogu detektirati, pratiti i neutralizirati potencijalno opasne male bespilotne letjelice. Spomenuo je i razvoj algoritama za sprječavanje kvarova i napada koji mogu uzrokovati pad sustava.
Na skupu DroneDays nije se samo govorilo nego se i letjelo i razgledavalo. Upriličen je sajam poduzeća na kojem su se predstavila vodeća poduzeća, institucije i projekti iz branše bespilotnih letjelica te izloženi dronovi, a postavljena je i letačka zona u okviru koje su posjetitelji skupa mogli sudjelovati u demonstracijama najnovijih tehnnoloških dostignuća u zračnoj robotici.
Skup DroneDays je najvažnija regionalna platforma za povezivanje regulatornih tijela, krajnjih korisnika i onih koji razvijaju rješenja. Ideja je promovirati rastuću industriju bespilotnih letjelica, jednu od industrija budućnosti, te mogućnosti njezine primjene u poslovanju, popularizirati ogroman potencijal zračne robotike te potaknuti dijalog i razmjenu znanja i iskustava korisnika bespilotnih letjelica i pružatelja usluga.