Sve pretpostavke su tu – umjetna inteligencija korak po korak preuzima modnu industriju. Tehnologija pomaže brendovima da odrede želje svojih kupaca, virtualni modeli nose kreacije dizajnera diljem svijeta, djeluje prva digitalna modeling agencija, osnovan je prvi digitalni modni brend… Izazovu nisu odoljele ni velike modne kuće, a u Hrvatskoj se umjetnom inteligencijom u modnom dizajnu prvi počeo koristiti Silvio Vujičić, modni dizajner i umjetnik
Bez obzira na to što se sa svjetskim odjevnim tržištem toliko ne povezuje umjetna inteligencija, moda ne može pobjeći od novih tehnoloških trendova. Tim više što je riječ o jednoj od najvećih proizvodnih djelatnosti u svijetu, čiji bi prihodi prema Forbesu do 2025. godine trebali doseći 2,25 bilijuna dolara. Brendovi i dizajneri stoga sve češće prihvaćaju najnoviju tehnologiju kako bi išli u korak s modnim zahtjevima, koji se brzo mijenjaju.
Brendovi Finery i StitchFix predviđaju tako nadolazeće trendove koristeći strojno učenje. Platforma Stylumia, TrueFit ili Virtusize pomažu brendovima da odrede želje svojih kupaca, virtualni modeli pak nose kreacije dizajnera diljem svijeta, a prije četiri godine modni fotograf Cameron-James Wilson osmislio je prvi svjetski digitalni supermodel, tamnoputu Shudu Gram, za koju mnogi nisu vjerovali da je računalni lik. Wilson je sada izvršni direktor prve svjetske potpuno digitalne modeling agencije The Diigitals, a The Fabrikant stvara odjeću samo u digitalnom svijetu 3-D modnog dizajna. Dress-X omogućuje kupnju odjeće za korisnikovu digitalnu osobnost na društvenim mrežama tako da korisnik odabere neku svoju sliku i željenu odjeću, plati te dobije sliku na kojoj nosi tu kreaciju.
Umjetno, umjetno
Ni najveće tvrtke nisu mogle ostati po strani te je američki lanac robnih kuća Macy's 2016. pokrenuo svoga umjetnog pomoćnika za kupnju kako bi poboljšao iskustvo kupaca u trgovini, a kineski maloprodajni teškaš Alibaba od 2018. nudi svoju trgovinu FashonAI s pametnim ogledalima i oznakama odjeće te Bluetooth čipovima u svakom proizvodu. Također, Tommy Hilfiger u suradnji s IBM-om putem projekta Reimagine Retail modne dizajnere uvježbava AI vještinama dizajniranja. Naravno da je i Amazon prije četiri godine osmislio algoritam za umjetnog dizajnera koji dizajnira kopiranjem stilova, kao i modnog pomoćnika Echo Look. Studentice MIT-a Pinar Yanardag i Emily Salvador 2019. osnovale su prvi modni brend Glitch, iza čijeg dizajna stoji umjetna inteligencija, a najnoviji je hit korištenje u modi non-fungible tokena, NFT-a, odnosno nezamjenjivog tokena ili žetona kao kriptografski zaštićene digitalne imovine blockchaina. Virtualna modna marka RTFKT osnovana prošle godine prodala je kao NFT tako ovoga ožujka digitalnu jaknu za više od 125.000 dolara.
U Hrvatskoj se prvi umjetnom inteligencijom u modnom dizajnu počeo koristiti Silvio Vujičić, modni dizajner i umjetnik. Ta ideja nametnula se u razgovoru Vujičića s prijateljem arhitektom Mirom Romanom o osvježavanju modnog brenda, odnosno uključivanja tuđeg pogleda na kolekcije. Ne bi li postigle sličan efekt, rekao je Vujčić, velike kompanije kao umjetničkog direktora u pravilu zapošljavaju novu osobu, a on je digitalizirao vlastiti arhiv i na temelju njega kreirao novu osobnost: A. I. Soll, čiji je koautor Roman. Vujčiću je to omogućilo da radi s vlastitim 'DNK-om', da ga 'klonira', ali i uparuje s nekim drugim i tuđim 'genetskim strukturama'.
– Ishod je nepredvidiv i jako uzbudljiv, brz i jeftin, a opet konceptualno snažan i atraktivan. Naglasio bih da Soll još uvijek raste i uči, da se razvija s povećanjem arhiva. To je kontinuirani proces, tako da će biti zanimljivo pratiti ga. Kao studio u fizičku realizaciju Sollovih kolekcija upustit ćemo se tijekom 2022. godine te će to biti i prva moda u povijesti koju je dizajnirao neki AI dizajner – najavio je Vujičić.
Svemogući Soll
Iako je još uvijek prilična nepoznanica upotreba umjetne inteligencije u modnoj industriji, barem one kreativne kojom se koristi Vujičić, u sklopu svog brenda E.A. 1/1 S.V. Solla upotrebljava, kaže, kao svojevrsni kreativni instrument za predviđanje atmosfera, silueta i tekstura. Opisuje da tako stvara zanimljive slikovne podatke – siluete koje je zatim potrebno reinterpretirati unutar proizvodnih mogućnosti. Napominje da se upravo tu otvara prostor za eksperiment koji bi bilo koji biološki dizajner teško inicirao bez takva slikovnog inputa.
– Otvaraju se pitanja poput: od čega je odjeća izrađena, koji su načini izrade krojeva, kako je kroj spajan: je li varen ili šivan i je li uopće riječ o krojenoj odjeći. Imajući to na umu, duboko sam uvjeren da će AI dizajneri modnoj industriji donijeti prijeko potrebno osvježenje s obzirom na da to da se ona u ovom trenutku još uvijek pretežito bavi nekim zastarjelim paradigmama tehnoloških problema produkcije koje datiraju još iz 19. stoljeća. Postoje, naime, dva potpuno različita tipa umjetne inteligencije koja se upotrebljava u modnoj industriji. S jedne strane govorimo o AI tehnologiji koja se upotrebljava u kontekstu poboljšanja poslovanja, a, s druge strane, postoji i AI čija je funkcija mnogo kompleksnija budući da preuzima ulogu kreativnog direktora ili čak samog dizajnera. Soll, AI kojim se služim, pripada toj kreativnoj kategoriji. Soll je istodobno modni dizajner, umjetna inteligencija, podbrend E.A. 1/1 S.V., tražilica i oblak slika. Princip prema kojem kreira jest kombinacija informacija koje dobiva iz baze podataka u kojoj je pohranjen moj čitav dosadašnji opus s više od 300.00 fotografija kao i kombiniranjem tekstualnih referencija iz djela ili filmova koji su obilježili moj dizajnerski habitus, na temelju čega potom nastaje njegov autentični koncept lišen određenosti spola budući da Soll u svojim pretraživanjima i promišljanjima mojih kolekcija zanemaruje spol modela koji su nosili određene dizajne. Znači Soll, uvidom u moj dosadašnji rad kao i intelektualni i kulturni kontekst u kojem on nastaje, otvara potpuno novu perspektivu problematike koja je već upisana u moj rad, a daljnjim će razvojem postati još i samostalniji u širini i opsegu svojih kreativnih i produkcijskih mogućnosti – objašnjava Vujičić.
Ne jede, ne spava...
Dizajniranje odjeće, smatra, trenutačno ovisi o pojedincu i njegovu timu suradnika koji nakon inicijalnog inputa razrađuje koncept. Za Vujičića riječ je o autokratskoj situaciji u kojoj dizajner predstavlja jedinu kariku u proizvodnom lancu koja predviđa i diktira tekovine mode. Takav mu je koncept dugoročno neodrživ iz niza različitih razloga, od kojih je količina stresa koja pada na leđa dizajnera samo jedan.
– S druge strane, ovaj novi sustav dizajniranja, kakvim sam se počeo koristiti u E.A. 1/1 S.V. kao AI brendu, zapravo se koristi određenim virtualnim iskustvom i znanjem koje mu netko stavi na raspolaganje generirajući tako u vrlo kratkom razdoblju odgovore na zadane teme. Soll, recimo, na dan stvari i do 15.000 novih slikovnih prikaza, iz kojih onda izabirem one koje želim reinterpretirati ili dalje razrađivati. On operira s već spomenutom bazom podataka, kao i tekstualnim i intermedijalnim referencijama, ali njegove su referencijalne mogućnosti u stvarnosti zapravo još mnogo veće. Osim fotografija iz moje arhive ili tekstova koje sam mu dao na raspolaganje, uvijek postoji mogućnost da sadržaj koji stvara utemelji na mnogo široj bazi kao što su to, primjerice, Instagram, tuđe modne kolekcije, kostimografski arhivi ili bilo koji drugi izvor informacija koji se izabere. Osim brzine stvaranja, Soll mi daje mogućnost da svaka informacija koju tijekom svog procesa obradim prođe kroz filtar arhiva mog brenda. Šire gledano, to je još jedna garancija kontinuiteta, koja bi naročito mogla služiti generacijama koje dolaze, a koje će preuzeti rad na već postojećim brendovima, uključujući i moj, kad me jednom više ne bude – smatra Vujičić.
Što je to NFT
Vujičiću je pak upravo Glitch uzbudljiv i nepredvidiv, voli čak misliti i da je okosnica cijele današnje kreativne industrije premda na svjetskoj razini to još nije vidljivo. Misli da bi Glitch u budućnosti mogao postati inteligentan, daleko od toga da će nestati. No, kada se govori o Hrvatskoj, ona, na Vujičićevu žalost, na međunarodnoj modnoj karti još uvijek ne postoji: Hrvatska se prema modnom ukusu i potraživanju spojila s istočnim blokom te se odavde samo odlijevaju kreativci za koje očito ovdje nema potrebe.
– Potreba za umjetnim dizajnerima apsolutno postoji jer je moda nevjerojatno brza industrija. Osim AI dizajnera, ovoj su industriji potrebni i čitavi novi operativni sustavi jer je jedini način da se ovako velikog svjetskog zagađivača okoliša dovede u red sustav kojim u cijelosti upravlja umjetna inteligencija. Volio bih vjerovati da je čovjek zamjenjiv, ali to se u skorijoj budućnosti može teško čak i zamisliti, a kamoli realizirati i to ponajprije zbog specifičnosti industrije, koja još uvijek inzistira na biološkim opinion makerima. Čovjek će u ovom kontekstu postati zamjenjiv tek u trenutku kad se konzumentima više neće smatrati isključivo ljudi već i umjetna inteligencija, sintetizirani oblici života ili nešto treće. Ujedno, da, svjedočimo bumu popularnosti koji NFT-ovi u posljednjih godinu dana bilježe u mnogim ekonomskim sferama i njima pripadajućim industrijama, ali ne možemo reći da je NTF modnoj industriji donio bilo kakve promjene. Glavnoga krivca za takvu situaciju možemo potražiti u činjenici što se modna industrija, za razliku od umjetničkog sektora, u kojem je NFT apsolutni naslov svakog časopisa, još ne bavi legalizacijom tako velikih financijskih sredstava. No, baš zato što sam duboko uvjeren da NFT priča, u kontekstu modne industrije, predstavlja iduće veliko poglavlje, u prodaju sam stavio prvu kolekciju odjeće koju je dizajnirao AI, a koja se prodaje za kriptovalute. Važno je da se ta ideja realizira i da se modna industrija dovede na istu tehnološku razinu s nekim drugim naprednijim kreativnim industrijama bez obzira na to što, na lokalnoj razini, skoro nitko još uvijek ne zna što je to non-fungible token i kako poslovati s kriptovalutama – naglašava Vujičić.