Dugo vremena je internet bio zavodljivo mjesto prepuno slobodne gdje ste mogli pronaći ili pročitati što god vas zanima, bez obzira radi li se o nekoj apsolutnoj istini ili bezbožnoj laži. Prolazilo je sve i korisnici su uživali u čarima slobodnog interneta.
Na tom slobodnom internetu pojavljivali su se i mnogi redikuli, luđaci, urotnici, ravnozemljaši, vještice, babaroge i svi su oni slobodno koristili čari slobode govora i izražavanja na internetu. Internet je nekada označavao širenje horizonta, dok danas sve više i više ide prema sužavanju.
Dobro, uvijek je bilo iznimki poput Kine koja je poznata po cenzuri interneta i svom velikom i najsofisticiranijem sustavu na svijetu nazvanom Veliki vatrozid (firewall), pa je već odavno poznato kako im je i Google nekada izašao u susret pa tako kada građanin Kine u tražilicu upiše masakr na Tiananmenskom trgu - ne dobije ništa. Ali to je bilo u dalekoj Kini, pa se mnogi s tim nisu previše zamarali. Nešto slično kao s COVIDom-19. Daleka je Kina, sve dok nije tako daleka. Kao što je i COVID iz Kine poharao ostatak svijeta, tako se i cenzura interneta polako počela prelijevati po cijeloj planeti. I dok broj korisnika interneta raste, prostor koji on nudi sada je ugrožen i to ne samo odlukama tehnoloških tvrtki već i pojedinih vlada.
Na trenutak ćemo skočiti u vrijeme prije koronavirusa. Sredinom prosinca prošle godine, Indija je isključila internet u Kašmiru. Da dobro ste pročitali – isključili su internet. Isto se dogodilo i u glavnom gradu New Delhiju, a slična iskustva mogu ispričati i građani Iraka, Zimbabwea, Sudana, Etiopije... Internet je gašen zbog raznih razloga, od protesta u Sudanu, Iraku i Zimbabweu do straha od varanja na ispitima u Etiopiji.
Access Now, zagovaračka skupina posvećena slobodnom i otvorenom internetu, kaže da su obustave rada - ponekad ciljane na određene usluge ili zastoj propusnog opsega, a ne potpuno zatvaranje pristupa - poskočile sa 75 u 2016. na 196. u 2018. godini. Prošlogodišnji broj, koji se još finalizira, pokazat će još jedan uspon. Također, američka nevladina udruga Freedom House zabilježila je pad slobode na internetu osam godina zaredom.
Sad ćemo se vrati u vrijeme početka koronakrize. Početkom pandemije u javnost su izlazile mnoge informacije koje su gotovo sve bile neutemeljene jer zapravo nitko nije znao nešto više o samom virusu koji se počeo širiti svijetom. WHO je pričao svoje, doktori svoje, sestre svoje, a građani su bili izgubljeni u moru informacija i dezinformacija i lažnih vijesti.
No, dezinformacija i lažnih vijesti je uvijek bilo ali, pojavom korone, one više nisu bile dobrodošle u bespućima interneta.
Poznati teoretičar zavjera David Icke prvi se našao na udaru tehnoloških tvrtki i društvenih mreža. Čovjek koji od ranih 90-ih priča svoju priču o zavjerama, o velikoj globalnoj vladi, o kontroliranju stanovništva i slično, odjednom je postao neprijatelj broj jedan. Znači, čovjek je svoje pričao više od 20 godina, a pojavom korone njegove priče su postale preopasne.
- Tako je, YouTube je počeo cenzurirati i objave vezane uz koronavirus. Na primjer, nedavno su isključili objave koje nisu u skladu sa stajalištima Svjetske zdravstvene organizacije, pa su obrisali i YouTube kanal poznatog teoretičara zavjera Davida Ickea. On je u trenutku cenzure tj. brisanja kanala na njemu imao 900.000 pretplatnika, a posljednji objavljeni video pogledalo je 120.000 ljudi. Možemo se mi slagati ili ne sa stavovima tih ljudi, ali je li najbolje rješenje brisanje njihovih videa i kanala? Oni su isto tako uložili vremena i sredstava da od nule slože svoju prisutnost online, a onda su preko noći ostali bez svega – kaže marketinški stručnjak Marijan Palić.
Također, dodaje da se u svijetu kriptovaluta dosta priča o tome kako YouTube u svojim algoritmima smanjuje doseg video sadržajima koji imaju veze s tom tematikom.
- Pokazivali su to i na grafovima koji jasno daju do znanja da video na početku ima veliki doseg ali, nakon kratkog perioda, taj doseg sam od sebe padne. YouTube to nije niti demantirao niti potvrdio, ali ako je istina, onda je to isto tako miješanje u tržište i klasični primjer cenzure onog sadržaja koji im ne odgovara – kaže Palić.
No nije YouTube jedini. Nedavno su Twitter, Facebook i Instagram blokirali video objavu iz kampanje za reizbor Donalda Trumpa u kojoj je bio George Floyd. Nešto prije, Twitter je pustio novu 'fact-checking' opciju kojoj je cilj upozoravati o točnosti tvitova, a ta je opcija svjetlo dana ugledala upravo na profilu aktualnog predsjednika SAD-a. Trump je reagirao na to te je zatražio da se taj element ukine s platforme ili da se jednako primjenjuje na sve korisnike – što je naravno, gotovo nemoguće s obzirom na njihovih 48 milijuna aktivnih korisnika mjesečno i preko 350.000 tvitova u minuti.
Je li OK blokirati sadržaj koji objavljuje predsjednik iako se ne slažete s njim?
- Svjetski lideri igraju glavnu ulogu u odlučivanju o globalnom upravljanju, ekonomiji itd., a društvene mreže sada igraju veliku i važnu ulogu u odlučivanju kakav će biti ishod izbora. Sjetite se samo pobjeda Obame i Trumpa, ali i iznenađujući rezultat Brexita na koji su svakako utjecale u velikom dijelu i te društvene mreže, a čija snaga sve više jača. Te društvene mreže imaju sve veću snagu u odlučivanju što se na njima može objavljivati, a što ne. Što je istina, a što laž. Tako je Twitter uvodeći provjeru točnosti, ispod nekih Trumpovih objava stavio da one možda i nisu točne, te usmjerio ljude da 'pročitaju što je točno' tj. odveo ih je na slične natpise u medijima. No, tko može garantirati i da su ti natpisi u medijima istina? – govori Palić.
Trump je na to reagirao tako da je potpisao odluku kojom se ukida zaštita tvrtki poput Facebooka i Twittera od onoga što je na njihovim platformama napisao bilo koji korisnik. Tako im je u biti dao do znanja da, ako već želite kontrolirati objave, onda to radite za sve, a ne samo za one koji vam ne odgovaraju.
S druge strane, na nekim društvenim mrežama prolaze sadržaji koji graniče s pornografijom. Možda bi bilo točnije reći da ne graniče nego jesu pornografija. Tako spomenuti Twitter na svojim stranicama omogućava potpuno gola tijela. Je da je slika 'hajdana', ali jednim klikom se pokaže u svojoj punoj veličanstvenosti – ovisno o tome tko je na slici.
- Ti se sadržaji uopće ne uklanjanju, pa se postavlja pitanje do kuda će društvene mreže ići? Mi o njima postajemo sve više ovisni, kako privatno, tako i poslovno. S druge strane, one sada odlučuju je li nešto ispravno, moralno, točno ili nije te jednim jednostranim potezom mogu utjecati na budućnost tvrtke ili osobe – zaključuje Palić.