Kad je 2004. engleski novinar Ben Hammersley sasvim slučajno skovao termin podcast, nije mogao ni slutiti da će tu riječ samo godinu dana poslije New Oxford Dictionary proglasiti za 'Riječ godine' i da će sedamnaest godina poslije Joe Rogan, trenutačno jedan od najpoznatijih svjetskih podcastera, od svog podcasta zarađivati do trideset milijuna dolara na godinu.
Podcast je definiran kao format dostupan kao digitalna audiodatoteka i na koji se, da biste ga slušali, morate pretplatiti.
U početku su podcasti bili dostupni prije svega na Appleovu iPodu s pomoću glazbenog servisa iTunes, ali danas su, kad je riječ o Appleu, prebačeni na aplikaciju Apple Podcast.
Tada je to bilo malo zatvoreno društvo, ali popularizacijom tog formata nastale su i nezavisne aplikacije te je podcast zahvaljujući njima postao dostupan i na uređajima sa sustavom Android te računalima. Službena je definicija podcasta za današnje okvire pomalo sužena jer se odnosi samo na audiodatoteke koje su početkom dvijetisućitih bile popularne zato što u to vrijeme nije bilo sveprisutnih Wi-Fi mreža i mogućnosti prijenosa velikih količina megabajta i podataka potrebnih za prijenos i preuzimanje videosadržaja.
Danas se, iako to prema definiciji nije točno, podcastima nazivaju mnogi internetski sadržaji koji nisu isključivo u audioformatu, nego im je dodan videoformat pa neki danas na internetu izgledaju kao televizijski talk-showovi. Tomu je pridonijelo i to što se danas podcasti mogu naći na mnogim drugim platformama koje nisu isključivo izrađene za njih; možemo ih tako naći na YouTubeu, Vimeu, ali i raznim društvenim mrežama.
Stol s opremom
Iako je danas uvriježeno mišljenje da svi mogu biti podcasteri, što je u neku ruku i istina jer svatko s pametnim telefonom i dobrim mikrofonom može realizirati takav sadržaj i staviti ga na vlastiti kanal na YouTubeu, ne mogu svi u tome biti jednako uspješni. Razlikuju ih voditelji, priprema, studio, oprema i, naravno, sadržaj, jer je to uvijek primarna zadaća svakog ozbiljnog podcasta.
Tu dolazimo i do troškovne strane za nekoga tko bi započeo svoj podcast, ovisno o tome je li riječ o audiodatoteci ili videodatoteci, ali i stalnosti objava i rada. Kao i u svemu, nešto može stajati nekoliko tisuća kuna, ali kvalitetnija oprema i pristup traže desetke tisuća kuna, posebno ako je riječ o stalnom videopodcastu, jer to uključuje i više kamera, rasvjetu, snimatelje, montažu...
Ipak, koliko se god posljednjih godina mijenjale okolnosti, platforme, tehnologije i pristup prema javnosti, tj. slušatelju, gledatelju ili čitatelju, primarna je zadaća podcasta uvijek i jedino kvalitetan sadržaj i sugovornici koji imaju što reći. A da bi riječi pametnoga gosta stizale do slušatelja i gledatelja, potrebna je kvalitetna oprema kojom se podcast-studiji moraju opremiti.
Ivan Voras, koji je uz Sašu Tenodija pokrenuo 'Surove strasti', jedan od popularnijih hrvatskih podcasta, iznimno popularnog u poslovnoj zajednici, može se nazvati možda i jedinim pravim hrvatskim podcastom jer se distribuira isključivo u audioformatu, kao što to definicija nalaže. Voras kaže da se njihov podcast ne emitira uživo, zbog čega im se studio sastoji samo od stola s opremom. Dodaje kako su tijekom godina snimanja prošli razne prostore, od profesionalnih studija do običnih ureda, te su zaključili da se pažljivim izborom opreme i načina snimanja mogu nadomjestiti gotovo svi nedostaci prostorija. Zato im je danas sasvim svejedno gdje snimaju dok god imaju opremu koju mogu razmjestiti kako im odgovora.
Od samo audioformata odmaknuo se Darko Buković, osnivač Poslovnog FM radija, koji se može nazvati i prvim hrvatskim poslovnim internetskim i podcast-radijem. Iako je u osnovi internetski radio, emisije Poslovnog FM-a imaju obilježja podcasta jer je sav sadržaj na samostalnoj podcast-platformi i dostupan je na zahtjev.
Što je sve potrebno od opreme za dobar podcast, koje kamere koristiti, mikrofone i snimače te na što treba posebno obratiti pozornost čitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.