Avionske karte mogle bi poskupjeti 20 posto: Što čeka Hrvatsku?

Europljani bi se iduće godine mogli suočiti s najvećim rastom cijena avionskih karata u povijesti, a putovanja bi mogla poskupjeti između 10 i 20 posto. Na to je upozorio Michael O'Leary, izvršni direktor Ryanaira, najvećeg europskog zračnog prijevoznika prema broju putnika. Razlog su sve veći troškovi goriva, ali i očekivano smanjenje broja dostupnih sjedala zbog mogućih stečajeva i preuzimanja među europskim aviokompanijama.

Izloženiji rastu cijena kerozina

O'Leary je na konferenciji za novinare u Bruxellesu upozorio da će europske zrakoplovne kompanije 2027. biti znatno izloženije rastu cijena goriva nego ove godine. Naime, mnogi prijevoznici dosad su bili zaštićeni ugovorima kojima su unaprijed osigurali gorivo po nižim cijenama, no ta zaštita postupno istječe.

Sam Ryanair imao je ugovorene cijene za 80 posto potrebnog goriva do ožujka 2027., i to po cijeni od 67 dolara za barel. Od travnja iduće godine takvu zaštitu ima za samo 15 posto potrošnje, po cijeni od 85 dolara za barel, dok su tržišne cijene, prema O'Learyjevim riječima, otprilike dvostruko više.

Michael O'Leary

To znači da bi pravi udar rasta cijena energenata na europske aviokompanije mogao tek uslijediti. Zračni prijevoznici tada će imati nekoliko mogućnosti: povećati cijene karata, smanjiti broj letova ili prihvatiti niže marže. O'Leary smatra da dio njih takve troškove neće moći izdržati, zbog čega očekuje dodatnu konsolidaciju europskog zrakoplovnog tržišta.

Razmjere problema pokazuje i ranija procjena Međunarodnog udruženja zračnih prijevoznika (IATA), prema kojoj bi prosječna cijena mlaznog goriva u 2026. mogla dosegnuti 152 dolara po barelu, gotovo 70 posto više nego lani. Gorivo bi tako činilo više od 31 posto ukupnih operativnih troškova svjetskih aviokompanija, dok je godinu prije taj udio iznosio oko četvrtine.

Europa ukida linije, Hrvatska dobiva 

Da zrakoplovne kompanije već reagiraju na rast troškova, pokazuje najnovija Ryanairova odluka o rezanju poslovanja u Belgiji. Kompanija je 20. listopada objavila da iz zimskog reda letenja uklanja 20 linija i 1,1 milijun sjedala, uz povlačenje šest zrakoplova iz zračnih luka Bruxelles Charleroi i Zaventem. Kao razlog navodi povećanje belgijskog poreza na zračni promet s dva eura početkom 2025. na sedam eura od siječnja 2027.

Ryanair pritom otvoreno poručuje da će zrakoplove preusmjeravati na europska tržišta s nižim porezima i konkurentnijim naknadama zračnih luka. Drugim riječima, dok se europske države bore za turiste, sve se žešće natječu i za zrakoplove koji će ih dovoziti.

U toj borbi Hrvatska zasad stoji relativno dobro. Ryanair je za ljeto 2026. najavio rekordnih 118 linija, devet baziranih zrakoplova i 4,3 milijuna ponuđenih sjedala, pet posto više nego godinu prije. Širenje se nastavlja i iduće godine, za koju je već najavljena nova linija između Dubrovnika i Varšave Modlin, s četiri leta tjedno od kraja ožujka do početka listopada. Cjelovit red letenja za Hrvatsku za 2027. još nije objavljen.

Traže ukidanje CAA poreza i od Hrvatske

Ryanair je pritom već otvoreno poručio da kapacitete preusmjerava s tržišta poput Austrije, Francuske i Njemačke, gdje visoki porezi i zrakoplovne naknade otežavaju poslovanje. Hrvatska, u kojoj kompanija ima baze u Zagrebu, Zadru i Dubrovniku, tako bi mogla dodatno profitirati. Ipak, to ne znači da će zrakoplovi povučeni iz Belgije automatski završiti upravo ovdje. Uostalom, i od hrvatske Vlade Ryanair traži smanjenje troškova, uključujući ukidanje naknade koju naziva CAA tax.

Za hrvatski turizam to otvara zanimljivo pitanje. Može li Hrvatska u trenutku kada europsko letenje postaje skuplje privući dodatne linije i turiste upravo zato što je prijevoznicima konkurentnija od drugih tržišta? Ili će opće poskupljenje karata ipak nadjačati tu prednost?

Odgovor bi mogao biti posebno važan za obalne zračne luke, čiji promet znatno ovisi o sezonskoj turističkoj potražnji. Skuplji avionski prijevoz može povećati ukupan trošak odmora u Hrvatskoj, osobito za obitelji i goste koji putuju iz udaljenijih europskih zemalja. S druge strane, dodatne linije, više sjedala i jača konkurencija među prijevoznicima mogli bi ublažiti pritisak na cijene i poboljšati dostupnost hrvatskih destinacija.

Croatia Airlines već osjeća posljedice skupljeg goriva

Dok Ryanair dio troškova goriva još uspijeva držati pod kontrolom zahvaljujući ranije ugovorenim cijenama, hrvatski nacionalni prijevoznik nalazi se u drukčijoj situaciji. Croatia Airlines je još u ožujku za Lider potvrdio da ne koristi financijske instrumente zaštite od promjena cijena goriva, odnosno takozvani hedging. Takva odluka omogućuje izbjegavanje troškova zaštite, ali kompaniju izravnije izlaže tržišnim oscilacijama.

Posljedice su već vidljive u poslovnim rezultatima. Prema polugodišnjem financijskom izvješću, troškovi goriva Croatia Airlinesa u prvih šest mjeseci 2026. porasli su za 11,9 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je kompanija prevezla rekordnih 981 tisuću putnika, 15 posto više nego lani, ali je polugodište završila s neto gubitkom od 49,7 milijuna eura. Na rezultat su, osim skupljeg goriva, utjecali i troškovi obnove flote, održavanja te negativne tečajne razlike.

Posebno je zanimljivo što su prihodi od prijevoza putnika rasli sporije od njihova broja, a bruto tarifa bila je tri posto niža nego godinu prije. To pokazuje koliko je teško povećane troškove jednostavno prebaciti na putnike na tržištu na kojem konkurencija snažno utječe na cijene.

Zračni prijevoz jeftini nego 2025.

Ipak, sadašnje cijene karata još ne potvrđuju najavljeni europski cjenovni udar. Prema Eurostatu, zračni prijevoz u Europskoj uniji u kolovozu 2026. bio je prosječno 0,4 posto jeftiniji nego godinu prije. Istodobno su paket-aranžmani poskupjeli 3,2 posto. Razlike među državama bile su velike: cijene avionskih karata u Grčkoj porasle su 16,3 posto, a u Irskoj 14,4 posto.

Upravo je to razlog zbog kojeg O'Learyjevo upozorenje treba promatrati kao prognozu, a ne već ostvareno poskupljenje. Konačne cijene ovisit će o kretanju cijena goriva, raspoloživim kapacitetima, konkurenciji i potražnji na pojedinim linijama.

2027. test konkurentnosti

Za Hrvatsku bi sljedeća godina mogla biti svojevrstan test konkurentnosti. Hotelske cijene, troškovi ugostiteljstva i dostupnost smještaja već utječu na odluke turista, a dodatno poskupljenje avionskih karata moglo bi promijeniti računicu putovanja. Putnik koji je spreman platiti više za kartu možda će skratiti boravak, odabrati jeftiniji smještaj ili potpuno promijeniti destinaciju.

Posljedice neće osjećati samo turizam. Skuplji letovi povećavaju i troškove poslovnih putovanja, od odlazaka na sajmove i konferencije do susreta s inozemnim partnerima. Za tvrtke koje često putuju avionom rast cijena mogao bi postati još jedna stavka u već opterećenim poslovnim proračunima.

S druge strane, preslagivanje europskog zrakoplovnog tržišta moglo bi otvoriti prostor za daljnji razvoj hrvatskih zračnih luka, posebno ako uspiju zadržati konkurentne uvjete za prijevoznike. Ryanair je već pokazao da je spreman premještati zrakoplove ondje gdje mu se poslovanje više isplati.

Hoće li Hrvatska od toga dobiti više turista ili će skuplji letovi dio gostiju zadržati bliže njihovim domovima, zasad je otvoreno pitanje. No jedno je izvjesno: u europskom turizmu više neće biti presudno samo koliko košta tjedan dana odmora, već koliko će, prije svega, stajati put do odredišta.