Zaba ostvarila 362 milijuna eura dobiti, Grupa 450 milijuna
Zagrebačka banka
Dobit maloprodaje Grupe porasla je gotovo 30 posto, dok je dobit segmenta pravnih osoba i ulaganja pala za trećinu
Zagrebačka banka (Zaba) u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je dobit nakon oporezivanja od 362 milijuna eura, što je za milijun eura ili 0,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno u srijedu.
Porasli su i Zabini poslovni prihodi, za 20 milijuna eura ili 3,3 posto, na 631 milijun eura. Troškovi poslovanja iznosili su 177 milijuna eura te su na godišnjoj razini porasli za milijun eura ili 0,6 posto, pri čemu je omjer troškova i prihoda iznosio 28,05 posto.
Neto prihod od kamata iznosio je 431 milijuna eura, što je povećanje od 16 milijuna eura ili 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pozitivan rezultat ostvaren je zahvaljujući snažnoj komercijalnoj aktivnosti i kontinuiranom rastu poslovnih volumena, kazali su iz Zabe.
Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 164 milijuna eura i povećan je za 16 milijuna eura ili 10,8 posto. Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznosili su 36 milijuna eura i bili su manji za 12 milijuna eura ili 25 posto. Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosila je 453 milijuna eura uz povećanje od 19 milijuna eura ili 4,4 posto.
Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke bilježe doračun rezervacija u iznosu od 14 milijuna eura, navodi se u nekonsolidiranom financijskom izvješću za prvih devet ovogodišnjih mjeseci, objavljenom na Zagrebačkoj burzi.
Nadalje, prema podacima iz izvješća, imovina Zagrebačke banke iznosila je 24,98 milijardi eura te je bila veća za 1,7 milijardi eura ili 7,4 posto u odnosu na kraj 2025. godine.
Neto krediti i predujmovi komitentima iznosili su 13,7 milijardi eura, a povećanje od 864 milijuna eura ili 6,7 posto, naveli su iz Zabe, ostvareno je najvećim dijelom u kreditima pravnim osobama i stanovništvu.
Depoziti komitenata ostali su ključan izvor financiranja, dosegnuvši 20,2 milijarde eura. Pritom je povećanje od 2,2 milijarde eura ili 11,9 posto ostvareno ponajprije rastom depozita stanovništva.
Istodobno su depoziti kreditnih institucija iznosili 432 milijuna eura i pali su za 452 milijuna eura ili 51,1 posto.
Grupa Zagrebačke banke s dobiti od 450 milijuna eura
Prema podatcima iz konsolidiranog, nerevidiranog financijskog izvješća, Grupa Zagrebačke banke je u prvih devet mjeseci ostvarila dobit nakon oporezivanja od 450 milijuna eura, što predstavlja povećanje od sedam milijuna eura ili 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.
Rezultatu grupe, kako su naveli, najviše su pridonijele Zagrebačka banka, UniCredit Bank Mostar i UniCredit Leasing Croatia.
Poslovni prihodi grupe iznosili su 820 milijuna eura i porasli su za 31 milijun eura ili 3,9 posto, dok su troškovi poslovanja iznosili 257 milijuna eura i ostali su nepromijenjeni u odnosu na devet lanjskih mjeseci.
Neto prihod od kamata iznosio je 544 milijuna eura što je povećanje od 25 milijuna eura ili 4,8 posto, dok je neto prihod od provizija i naknada iznosio 214 milijuna eura te je bio veći za 20 milijuna eura ili 10,3 posto, podatci su iz izvješća.
Ipak, rast prihoda nije se u jednakoj mjeri odrazio na dobit Grupe, među ostalim i zbog povećanih troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke. Oni su u prvih devet mjeseci iznosili 21 milijun eura, dok je u istom razdoblju prošle godine na toj stavci zabilježen pozitivan učinak od milijun eura.
Dobit maloprodaje skočila gotovo 30 posto
Podaci o poslovnim segmentima otkrivaju i znatne razlike u profitabilnosti. Dobit prije oporezivanja u segmentu maloprodaje porasla je s 245 na 318 milijuna eura, odnosno gotovo 30 posto, dok je u segmentu poslovanja s pravnim osobama i ulaganja pala s 255 na 171 milijun eura, odnosno gotovo 33 posto.
Zanimljivo je i da su rashodi Grupe za kamate na depozite kućanstava smanjeni s 22 milijuna eura u prvih devet mjeseci prošle godine na 14 milijuna eura u istom razdoblju ove godine, odnosno za 36,4 posto. Istodobno su depoziti kućanstava od početka godine povećani za 835 milijuna eura, na 14,45 milijardi eura.
Rast je zabilježen i u kreditiranju. Krediti kućanstvima povećani su od početka godine za 738 milijuna eura, na 8,3 milijarde eura, a krediti nefinancijskim društvima za 792 milijuna eura, na 6,93 milijarde eura. S druge strane, krediti državi i javnom sektoru smanjeni su za 364 milijuna eura, na 1,75 milijardi eura.
