Dodijeljena nagrada 'Hrvoje Mateljić' za najbolje gospodarske novinare
Dodjela Nagrada Hrvoje Mateljić. Sandra leskovar, Ivor Kruljac, Edita Vlahović Žuvela i Drago Galić
Nagrada koju je utemeljo poslovni tjednik Lider u spomen na svog nekadašnjeg novinara dodijeljena je po 17. put. nagrade su dodijeljene u četiri kategorije
Edita Vlahović Žuvela, novinarka Poslovnog dnevnika dobitnik je ovogodišnje Liderove nagrade Hrvoje Mateljić za najbolji novinarski rad o gospodarstvu objavljen u tiskanom i digitalnom obliku. Nagradu joj je dodijelio državni tajnik Ministarstva kulture i medija Mladen Pavić.
Riječ je o 17. dodjeli nagrade koju je utemeljio poslovni tjednik Lider u sjećanje na svoga novinara Hrvoja Mateljića. po redu
- Kao slobodnoj novinarki nakon 35 godina rada imponira mi kad dobijem nagradu od struke. Mnogo se toga promijenilo otkako sam počela raditi, ali bez etičnosti nema novinarstva. Odgovorni smo čitateljima, a u vrijeme umjetne inteligencije (AI) odgovornost je još veća, jer često AI donosi neprovjerene podatke – rekla je Vlahović Žuvela.
Tradicionalno su dodijeljene još tri nagrade. Za najbolji novinarski rad o gospodarstvu emitiranog u elektroničkim medijima (radio ili TV) stručni žiri najboljom je proglasio novinarku Hrvatske radiotelevizije Sandru Leskovar, a nagradu joj je dodijelio Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera.
- Iskreno se nadam da sve ovo što pritišće novinarstvo neće ga uništiti i da ćemo mi novinari ostati svoji. Igrala sam se s AI-jem i shvatila, ako pratite određeno područje, da AI puno griješi. Za novinara je najgore ako plasira pogrešnu informaciju – rekla je Leskovar.
Za najbolje radove o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina ovogodišnji laureat je Ivor Kruljac, novinar T portala kome je nagradu uručio Wada Mitsuhiro, veleposlanik Japana u Hrvatskoj.
- Hvala i mojoj zaručnici koja me razumije kada ponekad dođem kasnije ući, a hvala i T portalu koji mi je dao slobodu i mogućnost da pišem – rekao je Kruljac.
I posljednja nagrada, ona za najbolje radove o umjetnoj inteligenciji powered by HT otišla je u ruke BUG-ovog novinara Drage Galića, a dodijelila ju je Mirela Hegediš Horvat, direktorica Odjela za T portal i digitalne usluge oglašavanja.
- Važno je da na umu imamo da umjetna inteligencija nije inteligencija, već alat. Svjedočim o promjeni mnogih alata jer sam počeo raditi pišući pisaćim strojem – rekao je Galić.
Najbolje ovogodišnje radove izabrao je stručni žiri od osam članova: Marko Biočina (NOVA TV), Eliana Čandrlić Glibota (Hrvatski radio), Mladen Miletić (Poslovni dnevnik), Vladimir Nišević (Forbes), Tena Perišin (Fakultet političkih znanosti), Dijana Suton (T portal), Tihana Tomičić (Novi list), Viktor Vresnik (Hanza Media) i Miodrag Šajatović (Lider).
Pun pogodak
Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, podsjetio je da je nagrada utemeljena u znak sjećanja na Liderovog novinara Hrvoja Mateljića.
- Drugi razlog je taj što u svim dodjelama nagrade uvijek dobijaju politički novinari. Zato smo nagradom 'Hrvoje Mateljić' željeli nagraditi najbolje novinare koji prate gospodarstvo. To se pokazalo kao pun pogodak – rekao je Šajatović.
Spomenuo je i umjetnu inteligenciju s kojom novinari još uvijek biju bitku naglasivši da je izazov kako proizvesti informaciju 'na ljudski način'.
- Ako pažljivije pratite naše tekstove, onda će te vidjeti, posebno u rubrici Tehnopolis, znakić 'AI free tekst'. To ne znači da novinari ne koriste AI, ali samo kao izvor informacija – rekao je Šajatović.
Mirela Hegediš Horvat, direktorica Odjela za T portal i digitalne usluge oglašavanja u Hrvatskom Telekomu, u pozdravnom govoru rekla je da HT podržava dodjelu nagrade 'Hrvoje Mateljić', zahvalivši Lideru što godinama podržava kvalitetno novinarstvo.
- U HT-u puno razmišljamo o AI-ju, zato smo pokrenuli program 'AI ti to možeš', kako bismo educirali građane o umjetnoj inteligenciji – rekla je Hegediš Horvat.
Simone Mammi, direktor JT International Zagreb, dugogodišnjeg Liderovog partnera ovog projekta čije partnerstvo traje već 12 godina, svoj pozdravni govor počeo je citatom iz knjige 'Teorija moralnih osjećaja' Adama Smitha.
- Smith nas podsjeća da zdravo društvo ovisi o našoj sposobnosti da pogledamo dalje od samih sebe, da razumijemo iskustva drugih ljudi i pokušamo vidjeti svijet iz njihove perspektive. To je u velikoj mjeri povezano i s onime što su govorili ljudi koji su nastupili prije mene. Na mnogo načina upravo je to i bit kvalitetnog novinarstva. Snažno gospodarsko novinarstvo važno je zato što ljudima pomaže razumjeti ne samo što se događa u poslovnom svijetu i gospodarstvu nego i zašto je to važno. U JTI-ju vjerujemo da informirano, analitično i odgovorno novinarstvo pridonosi boljem razumijevanju odnosa između poslovnog svijeta i društva. Zbog toga smo ponosni što već dugo podupiremo Lider, kao i nagradu Bojan Marković, koju podupiremo već mnogo godina – rekao je Mammi.
Stavovi novinara
Vanja Figenwald, zamjenik glavnog urednika Lidera prezentirao je rezultate Liderove ankete o stavovima i razmišljanjima poslovnih novinara u Hrvatskoj. primjerice, gotovo polovina anketiranih smatra da je nastupilo trajnije usporavanje zapošljavanja u Hrvatskoj (48,4 posto), dok njih 38,7 posto se s tim ne slaže.
Zanimljiv je i odgovor na pitanje smatraju li tezu da se u Hrvatskoj nikad nije bolje živjelo istinitom. Njih 58,1 posto tako ne smatra, ali ipak nije zanemariv ni broj onih (41,9 posto) koji se s tezom slažu.
Na pitanje očekuje li Hrvatsku osjetno smanjenje gospodarskog rasta iduće godine, odgovori anketirani su bili otprilike ravnomjerno raspoređeni. da će se gospodarski rast osjetno smanjiti iduće godine smatra njih 35,5 posto, no ipak je veći broj optimista (41,9 posto) koji misle da će se sadašnji tempo barem zadržati. Procjenu hoće li biti usporavanja ili neće nije moglo dati 22,6 posto anketiranih.
Jedno od pitanja je bilo jesu li javne financije u zadovoljavajućem stanju, odnosno očekujete li naglašenije probleme u pogledu deficita i duga u sljedećoj godini. Čak 58,1 posto reklo je da ne očekuje probleme po tom pitanju.
Što se tiče sidrenih cijena, čini se da i Liderova anketa pokazuje kolika je to još uvijek nepoznanica u javnosti. Name, u odgovoru na pitanje 'Slažete li se da je umjesto uvođenja sidrenih cijena trebalo zadržati ili ponovo uvesti dvojno iskazivanje cijena?', dobili smo praktično podjednake odgovore, kao ni u jednom od anketnih pitanja. Trećina ih se slaže, trećina ne slaže, a trećina nije mogla dati odgovor.
No zato njih 58,1 posto smatra da visoke profite privatnih kompanija koji su poglavito rezultat vanjskih faktora dodatno treba oporezovati. Ostatak anketiranih to ne misli.
Čak 77,4 posto vjeruje da hrvatski turizam dugoročno gubi zbog previsokih cijena, a zanimljivo je da se dosta njih (45,2 posto) slaže da je blaga recesija poželjna s obzirom na neukrotivu inflaciju, ali i mogućnost da nas zadesi neka velika globalna recesija poput one iz 2008. Inače, tu je tezu nedavno u svojoj kolumni iznio Šajatović.
Geopolitika je složena stvar
Tema prvog okruglog stola bila je 'Od bojišta do burze: Kako geopolitika postaje ekonomska vijest?'
Ratovi, carine, sankcije, energenti i prekidi opskrbnih lanaca sve brže prelaze iz vanjskopolitičkih rubrika u poslovne vijesti i kućne budžete. Razgovaralo se o tome kako velike geopolitičke događaje prevesti u njihove stvarne gospodarske posljedice, a da se pritom ne pojednostavljuje, ne dramatizira i ne širi panika.
Pitanja koja bi panel mogao otvoriti: Kako objasniti zašto događaj udaljen tisućama kilometara mijenja cijene goriva, hrane, kredita ili dionica? Gdje završava ozbiljna procjena rizika, a počinje katastrofičan naslov? Koliko su ekonomski novinari spremni pratiti geopolitiku? Izvještavaju li regionalni mediji o istoj krizi na potpuno različite načine? Tema je vrlo aktualna jer globalni trgovinski sustav prolazi kroz snažne napetosti, dok Europska komisija geopolitičke sukobe i neizvjesnost navodi kao jedan od rizika za hrvatski gospodarski rast.
Dario Špelić, urednik i voditelj na HRT-u, govoreći o budućem američkom političkom životu, rekao je da će biti još opakiji.
- Aktualni predsjednik će biti na čelu te države još dvije godine, moćan, onakav kakvim smo ga navikli gledati. No nije to nešto novo; geopolitika je gruba, ta su pravila otkad imamo pisanu povijest. Postoje jače sile, manje sile... Poanta je kako živjeti u današnjem svijetu, ali zapitajmo se koji američki predsjednik osim Kartera nije radio ono što radi aktualni. Mehanika moći, geopolitika, sve to postoji oduvijek – rekao je Špelić.
Geopolitika je složena stvar koja se mora razumjeti, a da biste nešto objasnili vezano za nju, dodao je Špelić, ne može se to sažeti u minuti.
Vanja Figenwald, zamjenik glavnog urednika Lidera, kad je rječ o globalnim temama, rekao je da teme o Kini, Indiji i dalekim zemljama neće nikad biti klikane u odnosu na teme o inflaciji, o susjedima i gospodarskim kretanjima u regiji.
- Geopolitika u ovom momentu kreira sve procese, sve je gospodarski povezano. Zato sve treba pratiti. Treba imati novinara koji prati geopolitiku. Treba pratiti šire od Hrvatske i regije. No ništa ne prodaje vijest kao histerija i strah, to su dnevni mediji otkrili 2020-ih, nakon pandemije – rekao je Figenwald.
doc. dr. sc. Luka Šikić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta rekao je, na pitanje moderatorice Gordane Gelenčer o stvaranju panike u naslovima medija, podsjetio je na skok cijena nafte od početka godine, na inflacijski skok, za koje je vrijeme (drugi kvartal) maloprodaja porasla 0,5 posto. Ipak, u drugoj polovici godine imamo vraćanje maloprodaje.
- Panika u Hrvatskoj je kratka, brza jasna, ali se ne pretače u gospodarske učinke. Imali smo zabranu rada nedjeljom, pa se trgovina prebacila na radne dane. Prijetnje uvijek maju veći efekt nego mjerljive ekonomske reference i tu na važnost dobija novinarska odgovornost – rekao je Šikić.
Suprotstavljanje AI-ju je uzaludno
Na drugom okruglom stolu razgovaralo se o novinarstvu bez klikova, odnosno tko plaća vijest kada odgovor daje AI. Zapravo je to bio razgovor o vlasništvu nad informacijom i ekonomiji medija. Mediji istražuju, provjeravaju i proizvode sadržaj, dok AI alati i tražilice korisniku sve češće nude gotov odgovor bez posjeta izvornom tekstu.
Veljko Lalić, glavni urednik beogradskog Nedeljnika, rekao je da je 'Claude' dobio revoluciju u Srbiji, odnosno dramatično ju je ubrzao.
- Mislim da nitko neće moći da pobijedi vještačku inteligenciju. Suprotstavljanje AI-ju je uzaludno, ona nam jednostavno treba – rekao je Lalić.
Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI), dodao je da nitko ne zna kako će završiti ta bitka da AI treba platiti korištenje sadržaja.
- HUDI radi u suradnji s organizacijama za kolektivno zastupanje medija. Ono što znam, medijima je najvažnije ustvrditi koji su dodatni modeli kojima bi nadoknadili prihode. Pokazalo se da je video malo zastupljen u medijima i da ima potencijal dodatnih prihoda – rekao je Kronja.
Ivan Buča, glavni urednik 24 sata, našalio se rekavši da treba blokirati AI kako ne bi koristio medijske sadržaje.
- Ali to nije realno. Gledajte, AI je samo jedna od stvari koja je mijenjala medije, od interneta pa nadalje. Rješenje za suživot s AI-jem je to da novinar radi svoj posao. Uostalom, medij poznaje svoju publiku, što je prednost nad A-jem – rekao je Buča.
Nagradu je Lider utemeljio u znak sjećanja na prerano preminulog kolegu, novinara Hrvoja Mateljića. Osim što se njome želi sačuvati uspomena na Hrvoja, želi se odati priznanje kolegama i kolegicama koji ustraju na visokokvalitetnom i analitičkom novinarstvu.
Hrvoje je bio urednik časopisa Manager na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Pisao za Poslovni svijet - prilog Večernjeg lista, jedan od pokretača Poslovnog tjednika i urednik rubrike Svjetske ekonomije te istaknuti novinar i urednik poslovnog tjednika Lider, u čijem je osnivanju i sudjelovao.
