Hrvatske kompanije nadmašile regiju, prihodi skočili 8,7 posto

Hrvatske kompanije koje su se našle na ljestvici 500 najvećih tvrtki srednje i istočne Europe ostvarile su u 2025. godini rast prihoda od 8,7 posto, čak tri puta veći od regionalnog prosjeka. Njihova neto dobit istodobno je porasla za 7,3 posto, pokazuju rezultati 18. izdanja istraživanja Coface CEE Top 500. Za razliku od hrvatskih kompanija, koje su uspjele povećati i prihode i dobit, najveće tvrtke u regiji suočile su se sa stagnacijom profitabilnosti unatoč rastu prodaje.

Ukupni prihodi 500 najvećih kompanija srednje i istočne Europe porasli su za 2,9 posto, na 1,12 bilijuna eura, pri čemu je više od dvije trećine tvrtki povećalo prodaju. Međutim, njihova ukupna neto dobit ostala je gotovo nepromijenjena, na 34,9 milijardi eura, a neto profitna marža smanjila se s 3,2 na 3,1 posto. Povećao se i broj kompanija koje posluju s gubitkom, sa 65 na 74.

Rast prihoda najvećih regionalnih kompanija ponajprije su potaknuli osobna potrošnja kućanstava i javna ulaganja. Gospodarstva srednje i istočne Europe u 2025. godini u prosjeku su porasla za 2,4 posto, uz rast realnih plaća i snažno tržište rada. Dodatni poticaj investicijama dali su infrastrukturni i energetski projekti financirani europskim sredstvima. S druge strane, izvozno orijentirane industrije suočile su se sa slabom potražnjom iz Njemačke, trgovinskim napetostima i sve izraženijom međunarodnom konkurencijom.

Poseban problem za najveće kompanije predstavlja rast troškova rada, koji je nastavio nadmašivati rast produktivnosti. Uz visoke troškove financiranja i gubitke pojedinih velikih industrijskih kompanija, veći prihodi nisu se uspjeli preliti u značajniji rast dobiti.

– Pravi izazov danas nije ostvariti rast, već ga pretvoriti u održivu profitabilnost. Uz rast troškova rada i sve snažniju konkurenciju, tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi morat će povećati produktivnost, stvarati veću dodanu vrijednost i napredovati u lancu vrijednosti. Upravo će ti čimbenici sve više određivati koje će kompanije uspjeti iskoristiti povoljnije tržišno okruženje za dugoročan uspjeh – izjavio je ekonomist Cofacea za srednju i istočnu Europu Mateusz Dadej.

Na ovogodišnjoj ljestvici nalazi se 17 hrvatskih kompanija, dvije više nego u prethodnom izdanju istraživanja. Hrvatska se po broju zastupljenih kompanija nalazi iza Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Litve.

Poljska je zadržala vodeću poziciju sa 172 kompanije među 500 najvećih. Slijede Češka sa 73, Mađarska sa 62 i Rumunjska s 59 kompanija. Među četiri najveća gospodarstva regije po rastu prihoda posebno se istaknula Rumunjska, čije su kompanije ostvarile povećanje od 6,2 posto, ponajprije zahvaljujući maloprodaji i automobilskoj industriji. U Češkoj je rast također predvodila automobilska industrija, dok su u Mađarskoj bolje rezultate ostvarile kompanije iz sektora elektronike i maloprodaje.

Na vrhu ljestvice nije bilo promjena. Prvo mjesto zadržala je poljska energetska kompanija Orlen, a drugo češka Škoda Auto, koja je ujedno ostvarila najveću neto dobit među svim kompanijama obuhvaćenima istraživanjem. Treće mjesto pripalo je kompaniji Jeronimo Martins Polska, vlasniku poljskog maloprodajnog lanca Biedronka. Među kompanijama koje su napredovale na ljestvici posebno se ističu one povezane s ulaganjima u podatkovne centre, novim proizvodnim kapacitetima u automobilskoj industriji i energetskim projektima.

Automobilska i transportna industrija ostala je najzastupljeniji sektor prema broju kompanija, s njih 94, iako su poslovni rezultati bili neujednačeni zbog slabe europske potražnje i sve snažnije konkurencije kineskih proizvođača. Maloprodaja je, s druge strane, profitirala od rasta potrošnje kućanstava, dok je građevinski sektor rastao zahvaljujući infrastrukturnim projektima financiranima sredstvima Europske unije.

Sve važniji izvor rasta postaje i obrambena industrija. Četiri najveće kompanije iz tog sektora, koje su zastupljene na ljestvici, povećale su ukupne prihode za čak 49 posto. Istodobno su prerada nafte, kemijska i metalna industrija ostale pod pritiskom zbog nižih cijena sirovina, slabe industrijske potražnje i jačanja međunarodne konkurencije.

– Srednja i istočna Europa svoju je snagu izgradila na snažnoj industrijskoj bazi i dubokoj integraciji u europske opskrbne lance. To i dalje predstavlja važnu konkurentsku prednost, ali poslovno okruženje se mijenja. Uspješne će biti one tvrtke koje uspiju spojiti industrijsku snagu s većom produktivnošću, fleksibilnošću i sposobnošću brzog odgovora na nove izvore rasta – izjavio je glavni izvršni direktor Cofacea za srednju i istočnu Europu Jarosław Jaworski. 

Kompanije obuhvaćene istraživanjem tijekom 2025. zapošljavale su ukupno 2,53 milijuna ljudi, odnosno 1,3 posto više nego godinu prije. Međutim, Coface upozorava da taj rast uglavnom proizlazi iz promjena u sastavu ljestvice. Promatra li se usporediv broj kompanija, zaposlenost je ostala gotovo nepromijenjena, što upućuje na opreznije zapošljavanje i nastavak ulaganja u automatizaciju.

Za 2026. godinu Coface predviđa gospodarski rast srednje i istočne Europe od 2,3 posto, a u 2027. njegovo ubrzanje na 2,6 posto. Glavni pokretači trebali bi ostati osobna potrošnja, investicije i povećani izdaci za obranu. Dodatnu podršku izvoznicima mogla bi pružiti veća javna potrošnja u Njemačkoj, premda trgovinske napetosti i jačanje kineske konkurencije i dalje predstavljaju rizik za regionalne kompanije.