Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, nakon oštrog pada prošloga tjedna, no trguje se oprezno jer su američki Fed i Europska središnja banka najavili daljnje povećanje kamata, dok se gospodarski rast usporava. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto, nakon što je prošloga tjedna pao više od 2 posto. Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,39 posto, na 7.360 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,60 posto, na 13.976 bodova, a pariški CAC 0,80 posto, na 6.504 boda.
A na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,5 posto, nastavivši negativnom putanjom od prošloga tjedna. Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju pale između 0,2 i 1,9 posto. Tako se na azijskim burzama nastavio pad cijena dionica, nakon što su prošloga tjedna izgubile više od 2 posto.
Posljedica je to daljnjeg podizanja kamatnih stopa u zemljama zapada, a američki Fed i Europska središnja banka najavili su i daljnje povećanje cijene novca, s obzirom da je inflacija još uvijek vrlo visoka.
A zbog povećanja kamata usporava se rast gospodarstava. Fed, primjerice, procjenjuje da će BDP SAD-a iduće godine porasti 0,5 posto, kao i ove godine, no mnogi analitičari smatraju da bi gospodarstvo iduće godine moglo uroniti u recesiju. Recesija prijeti i eurozoni, s obzirom da su prošloga tjedna čelnici Europske središnja banke poručili da će biti potrebno dodatno značajno povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.
Pod najvećim su pritiskom jutros kineske burze, nakon vijesti o novom zatvaranju škola u Šangaju zbog brzog širenja covid-19 virusa. To bi moglo dodatno usporiti ionako vrlo spori rast kineskog gospodarstva. Loše na tržišta utječu i podaci koji pokazuju da je poslovno povjerenje u Kini palo na najniže razine od 2013. godine, od kada se prate ti podaci.
U ovo doba godine obično cijene dionica rastu jer investicijski fondovi i drugi veliki investitori uljepšavaju svoje portfelje, što je uobičajeno za kraj godine. No, analitičari kažu da bi ove godine taj inače uobičajeni rast cijena mogao izostati ili će biti vrlo slab.
- Uspon Djeda Mraza obično započinje polovicom prosinca na krilima veselja i novogodišnjeg optimizma, ulaganja bonusa, niskog obujma trgovanja i izostanka povlačenja kapitala s tržišta. No, u godinama kada je tržište u minusu do polovice prosinca, uspon Djeda Mraza obično je slabiji ili manje pouzdan - objašnjava Shane Oliver, strateg u tvrtki AMP Capital.