Svjetske burze posljednja dva dana bilježe pad. Cijene dionica na Wall Streetu jučer su zabilježile najveći dnevni pad u ovoj godini. I na azijskim i europskim burzama cijene dionica prate jučerašnji oštar pad Wall Streeta jer se očekuje da će središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije nastaviti podizati kamatne stope, što će usporiti rast gospodarstava.
Dow Jones skliznuo je 2,06 posto, na 33.129 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,0 posto, na 3.997 bodova, a Nasdaq indeks 2,5 posto, na 11.492 boda.
Pad indeksa uslijedio je nakon što je objavljeno da je, po podacima S&P-a, poslovna aktivnost u SAD-u u veljači neočekivano ojačala. Indeks aktivnosti skočio je sa 46,8 bodova, koliko je iznosio mjesec dana prije, na 50,2 boda. To, kao i niz posljednjih makroekonomskih podataka, pokazuje da je gospodarstvo vrlo otporno na agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke.
Novo podizanje kamatnih stopa
A kako gospodarstvo i dalje solidno raste, kao i tržište rada, inflacijski pritisci mogli bi ostati pojačani dulje razdoblje nego što se na tržištu očekivalo. Zbog toga se procjenjuju da će FED još barem u dva ili tri navrata povećati kamatne stope i do srpnja ih podignuti na 5,35 posto.
Uz to, donedavno su se ulagači nadali da bi već krajem ove godine Fed mogao početi smanjivati kamate, ako inflacija dovoljno popusti, no čini se da će kamate ostati povišene dulje razdoblje nego što se na tržištu očekivalo. Zbog toga su prinosi na američke državne obveznice dosegnuli najviše razine u posljednja tri mjeseca, što negativno utječe na tržište dionica.
- Nakon ovih podataka, ulagači su shvatili da se Fed ne šali kada poručuje da će kamate povećati više nego što se na tržištu očekuje i da će se na tim razinama zadržati dulje nego što se očekuje - kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO Family Office.
Europske i azijske burze
I na europskim su burzama cijene dionica bilježe pad. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, oslabivši drugi dan zaredom. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,64 posto, na 7.926 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,33 posto, na 15.346 bodova, a pariški CAC 0,39 posto, na 7.280 bodova.
Također, pale su cijene dionica i na azijskim burzama. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 1 posto, pa je zaronio na najnižu razinu od 6. siječnja. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,7 posto. Nakon snažnog rasta u siječnju, zahvaljujući nadi ulagača u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, u veljači je azijski MSCI indeks znatno pao.
To je ponajviše posljedica daljnjeg povećanja kamatnih stopa središnjih banaka, s obzirom da je inflacija i dalje visoka.
Jučer je zapisnik s nedavne sjednice čelnika australske središnje banke pokazao da se priprema novo povećanje cijene novca, a jutros je središnja banka Novog Zelanda podignula ključnu kamatu za 0,50 postotnih bodova, na 4,75 posto, najvišu razinu u 14 godina.
Dolar ojačao
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,13 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,02 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 134,40 na 134,90 jena, blizu najviše razine u dva mjeseca. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0655 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0670 dolara.