Zgrade u raspadu: kako natjerati vlasnike na obnovu

Osim što narušavaju izgled gradova, oronule fasade i zgrade u raspadu u središtima hrvatskih gradova postaju ozbiljna ugroza za sigurnost prolaznika. Stanovnici i posjetitelji Zagreba u to su se uvjerili nakon potresa 2020. godine, unatoč dugogodišnjoj obnovi koja još nije pri kraju.

Usporedbe radi, nizozemski gradovi poput Amsterdama ili Rotterdama pitanje zapuštenih zgrada rješavaju mnogo odlučnije kroz jasne zakonske obveze, a njihove inspekcije redovito obilaze problematične kvartove. Tamošnji gradovi izdaju obvezujuće naloge za sanaciju, a ako vlasnik ne reagira, lokalne vlasti same organiziraju radove i kompletan trošak naplaćuju vlasniku putem ovrhe ili upisa tereta na nekretninu.

Amsterdam, Nizozemska

U slučaju da vlasnik ne uredi zgradu do određenog roka, novčane kazne obračunavaju se dnevno ili tjedno te vrlo brzo postaju preskupe.

Iako sustav tzv. državne hipoteke, prema kojem država obnavlja zgradu i potom se upisuje kao založni vjerovnik, kod nas još nije zaživio, zakonski okviri za prisilnu sanaciju na teret vlasnika već postoje i sve se aktivnije koriste.

Kako bi se vlasnike zapuštenih zgrada i fasada potaknulo da, na dobrobit svih, urede i obnove svoja pročelja, državi su na raspolaganju i 'mrkva' u obliku izdašnih europskih sredstava za energetsku obnovu, ali i 'batina' u vidu komunalnih redara i inspekcija.