INA traži okolišnu dozvolu za novo plinsko polje kraj Zdenaca

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je informaciju o zahtjevu INA-e za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš (PUO) privođenja eksploataciji plinske bušotine Obradovci-5. Riječ je o budućem eksploatacijskom polju ugljikovodika 'Obradovci' površine 6,43 četvorna kilometra, smještenom unutar istražnog prostora Drava-03 u Dravskoj depresiji, na jugozapadnom rubu Panonskog bazena. Samo nalazište plina kraj Zdenaca otprije je poznato, a sada je učinjen prvi konkretan korak prema njegovoj eksploataciji.

Polje se većim dijelom nalazi na području općine Zdenci, a manjim dijelom u općini Čačinci, u Virovitičko-podravskoj županiji, dok se dio infrastrukture proteže i u Osječko-baranjsku županiju. INA je nakon samog otkrića najavila privođenje Obradovaca proizvodnji do kraja 2028. godine, a pokretanjem PUO-a projekt ulazi u jednu od ključnih administrativnih faza potrebnih za privođenje bušotine proizvodnji.

Realnije brojke od prvotnih testova

Dokumentacija predviđa rad jedne bušotine iz koje će se na početku vaditi 88.000 kubika plina dnevno, dok je konačni cilj iskoristiti 60 posto ukupno dostupnog plina s tog nalazišta. Ako bi se taj intenzitet zadržao tijekom cijele godine, riječ je o oko 32,1 milijun kubika plina. Stavimo li to u kontekst najnovijih podataka Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je Hrvatska od siječnja do lipnja 2026. proizvela 350 milijuna kubika plina, Obradovci bi na godišnjoj razini pri početnom kapacitetu odgovarali udjelu od otprilike 4,6 posto ukupne domaće proizvodnje, kada se ovogodišnjih šest mjeseci preslika na cijelu godinu.

Treba primijetiti da su raniji probni testovi Obradovaca pokazivali i znatno veće brojke. INA je nakon otkrića objavila protok od oko 144.000 kubika dnevno iz intervala B6 te oko 98.000 iz intervala B4, dok je početna procjena otkrivenih resursa bila između 120 i 150 milijuna kubika plina. Ipak, testni protok u fazi istraživanja nije isto što i dugoročno održiva komercijalna proizvodnja, na što sadašnjih 88.000 kubika jasno ukazuje.

Novi plinovod

Kako bi proizvodnja uopće započela, zahvat podrazumijeva rudarske radove opremanja bušotine te izgradnju gotovo 18 kilometara novog priključnog plinovoda, razmatraju se dvije jednakovrijedne varijante trase. Prva bi bušotinu spojila na postojeći sabirno-otpremni sustav Beničanci u dužini od 17,7 kilometara, dok bi druga vodila do budućeg otpremnog sustava na polju Dravica-Zalata u dužini od 18,2 kilometra.

Postupak procjene utjecaja na okoliš provodi stručno povjerenstvo koje imenuje ministarstvo, a Studija o utjecaju zahvata na okoliš, koju je izradio Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dovršena je u studenome prošle godine i dopunjena u lipnju ove godine. Ako stručna procedura potvrdi da je Studija spremna za javnu raspravu, Ministarstvo će donijeti odluku o njezinu upućivanju na javni uvid, koji ne može trajati kraće od 30 dana. Nakon toga bit će jasnije pod kojim će se uvjetima projekt nastaviti prema planiranom početku proizvodnje do kraja 2028. godine.