Punjači na rasvjetnim stupovima ostali u mraku

Prije tri godine Samobor i Osijek bili su prvi hrvatski gradovi koji su punjače za električna vozila postavili na stupove javne rasvjete. Danas od najavljenog širenja projekta na pet dodatnih gradova nema ni traga, a ni tvrtka koja je punjače postavljala više ne postoji.

Kada je 2023. godine pokrenut projekt postavljanja punjača za električna vozila na stupove javne rasvjete, poruka je bila jasna, elektrificirati se mora. Samobor je dobio pet takvih punjača, Osijek deset, a riječ je bila o pilot-inicijativi koja se provodila u više gradova Europske unije uz financiranje iz programa EU Urban Mobility. Rješenje je bilo elegantno upravo zato što nije zahtijevalo dodatna ulaganja u infrastrukturu jer se koristila već postojeća javna rasvjeta, pa je punjenje bilo moguće u vremenu njezina rada, otprilike od 17 sati navečer do 7 ujutro.

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot tada je za Lider isticala da je gradu drago što je iskoristio postojeću infrastrukturu bez dodatnih troškova, u suradnji s tvrtkom REGEO i latvijskom tvrtkom SimpleCharge, koja je punjače stavljala na teren u sklopu europskog projekta EV Charging from Lamp Posts.

Iz Udruge Strujni krug, koja je bila partner projekta, tada je najavljivano da će već sljedeće godine krenuti novi, znatno veći pilot-projekt u pet hrvatskih gradova. Međutim, ništa od toga se nije dogodilo, a danas ne postoji ni sama tvrtka koja je opremu isporučivala. SimpleCharge, startup iz Rige koji je poslovanje bio proširio i na Hrvatsku i Rumunjsku, ugasio je web stranicu, a e-mail adrese tvrtke više ne funkcioniraju. Projekt koji je trebao biti dokaz koliko jeftino i jednostavno gradovi mogu širiti mrežu punionica danas nema ni izvođača koji bi ga, i da postoji politička volja, mogao ponoviti.

Ministar koji ne vozi električni auto

Predsjednik Udruge Strujni krug Hrvoje Prpić otkriva da je nastavak projekta zaustavio sam ministar gospodarstva, Ante Šušnjar. Prema njegovim riječima, novac za natječaj bio je izdvojen, a natječajna dokumentacija napisana, ali do objave nikada nije došlo i u Udruzi ne očekuju da će do nje ni doći.

Prpić to povezuje sa širim odnosom državnog vrha prema elektromobilnosti. Kaže da nitko od ministara, ni sam premijer ni predsjednik države, ne vozi električni automobil, pa se na tu temu gleda kao na nešto nebitno na što ne vrijedi trošiti ni vrijeme ni trud.

Taj se stav, tvrdi, ne zaustavlja na jednom ministarstvu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije do roka 31. prosinca 2025. donijelo nacionalni okvir politike koji bi operatore obvezao da punjače opremaju čitačima kreditnih kartica. Dok god ta uredba ne bude formalno usvojena, operatori se, prema Prpićevim riječima, ponašaju kao da ona uopće ne postoji.

Ni Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dodaje Prpić, nema namjeru donijeti nacionalni plan obnove zgrada prema novoj direktivi EPBD. Na upit hoće li zbog toga Hrvatska plaćati kaznu, u Udruzi su, prema njegovim riječima, na sastanku dobili odgovor da kaznu plaća i Njemačka, pa valjda onda može i Hrvatska. Razlog izostanka plana, kaže Prpić, jednostavno je taj da se ministarstvu ne sviđa.

Posebno oštar Prpić je prema Ministarstvu unutarnjih poslova, gdje po njegovim riječima traje sustavni otpor prema postavljanju punjača u garažama, unatoč europskim direktivama i uredbama. Tvrdi da se u razgovorima s članovima Udruge iznosi teza da svaki tjedan u Hrvatskoj izgori barem jedan električni automobil, iako do sada, prema njegovim navodima, nije zabilježen nijedan takav požar.

Gospić kao ogledalo odnosa prema okolišu

O Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Prpić govori u kontekstu slučaja u Gospiću, gdje je istraga pokazala prisutnost PFAS spojeva u podzemnim vodama uz nelegalno odlagalište. Za njega je to izravna ilustracija koliko je ministarstvo stvarno posvećeno čistom okolišu. Poticaje za električna vozila opisuje kao rijetke i nepredvidive, otprilike jednom u dvije godine, pri čemu kupci moraju čekati u redu kao da traže socijalnu pomoć. Napominje i da ta sredstva ionako dolaze od vlasnika benzinskih i dizelskih vozila, dok ih ministarstvo samo preusmjerava, te da u cijelom ministarstvu ne postoji nijedno službeno električno vozilo.

Trenutačno je, prema Prpiću, u e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o građevinama i radovima za koje nije potrebna građevinska dozvola, u koji su uvrštene odredbe da punjači za električna vozila trebaju posebne uvjete priključenja i potvrde javnopravnih tijela. Kao usporedbu navodi da klima-uređaji snage do 30 kilovata ili plinske boce do četiri tone takve uvjete ne trebaju, pa zaključuje da se ne smije jednostavno priključiti punjač snage manje od one koju troši glačalo, dok se istovremeno u garažu smije unijeti i pohraniti četiri tone plina bez posebnih ograničenja.

Rast unatoč državi, ne zahvaljujući njoj

Zaključak Prpića je nedvosmislen. Prema njegovim riječima, Hrvatska vlada sustavno guši razvoj elektromobilnosti, a jedini razlog što broj električnih vozila svake godine raste jesu sami građani, koji prepoznaju prednosti te tehnologije neovisno o politici države. Od institucija, kaže, ni poduzetnici ni vozači električnih automobila ne traže pomoć, nego samo da im se ne stoji na putu.

Samobor i Osijek tako za sada ostaju usamljeni primjeri jednog projekta koji se ugasio zajedno s tvrtkom koja ga je provodila, dok se najavljeno širenje na pet novih gradova pretvorilo u dokumentaciju koja čeka objavu natječaja koji, prema svemu sudeći, neće ni biti raspisan. Na upit Lidera, nitko iz Samobora a ni Osijeka nije odgovorio.