Nvidia se aktivno uključila u utrku za koju kažu da je vrhunac ludila

Hoće li uključivanjem Nvidije jedan od kontroverznijih tehnoloških projekata ipak zaživjeti? Nvidia je u ponedjeljak, tijekom svoje konferencije GTC 2026., najavila lansiranje računalnih platformi za orbitalne podatkovne centre, što je dugo iščekivani korak za umjetnu inteligenciju u svemiru. Glavni izvršni direktor Jensen Huang izjavio je da je 'svemirsko računalstvo, posljednja granica, stiglo', prenosi CNBC.

U priopćenju za medije, Nvidia je navela da će se njihov modul Vera Rubin Space-1, koji uključuje čipove IGX Thor i Jetson Orin, koristiti u svemirskim misijama više tvrtki. Ovi čipovi su posebno dizajnirani za okruženja s ograničenim prostorom, težinom i snagom. Razlog je u tome što je u svemiru svaki gram i svaki vat energije kritičan, pa tehnologija mora biti mala, lagana i štedljiva.

Privlače golem novac

Podatkovni centri u svemiru tehnološka su vizija koja bi trebala odgovoriti na probleme koje izaziva sve veća potražnja za umjetnom inteligencijom. Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji uzrokuje nagli porast potrošnje električne energije. Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuju da su podatkovni centri 2024. potrošili 415 TWh struje, odnosno 1,5 posto globalne potrošnje. U posljednjih pet godina potrošnja podatkovnih centara rasla je po godišnjoj stopi od 12 posto.

Slanje centara u orbitu vidi se kao rješenje zbog neograničene Sunčeve energije, iako visoki troškovi i rijetka lansiranja raketa ostaju barijera. U prilog im ide i to što bi bili zaštićeni od vremenskih nepogoda, kvarova elektromreže te oštećenja ili uništenja u slučaju regionalnih ili geopolitičkih poremećaja. Podsjetimo, tri Amazonova podatkovna centra, dva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i jedan u Bahreinu, početkom ožujka pogođena su iranskim projektilima.

Unatoč tome, orbitalni podatkovni centri privlače velika ulaganja. Primjerice, Google je u studenom najavio inicijativu 'Project Suncatcher'. Prva probna oprema bit će poslana u orbitu početkom 2027. godine. Kompanija za svemirske letove SpaceX u vlasništvu Elona Muska prošlog se mjeseca kroz razmjenu dionica povezala s AI startupom xAI, također u Muskovom vlasništvu, u transakciji vrijednoj 1,25 milijardi dolara. Cilj povezivanja upravo je izgradnja svemirskih podatkovnih centara.

Preoptimistični rok

Iako Nvidia radi na novom računalu za orbitalne centre, Huang priznaje da postoje inženjerske prepreke. Naime, u svemiru nema konvekcije topline, postoji samo zračenje (radijacija). Stoga postoji problem kako ohladiti ove sustave u vakuumu. Na taj se problem prošloga mjeseca osvrnuo i izvršni direktor tvrtke Voyager Technologies, Dylan Taylor. On smatra da je rok od dvije godine za svemirske podatkovne centre preoptimističan.

Voyager radi na projektu Starlab, koji bi trebao zamijeniti Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) nakon 2030. godine. Projekt, na kojem surađuju s Airbusom i Mitsubishijem, planiran je za lansiranje 2029. godine. Međutim, postoje i glasovi koji tvrde da su orbitalni podatkovni centri zadnja velika tehnološka budalaština koja će zaludu 'spaliti' desetke milijardi dolara.

Primjerice, analitička tvrtka Gartner krajem veljače objavila je izvješće u kojem stoji da je rasprava o postavljanju podatkovnih centara u svemir dosegla vrhunac ludila. Po sudu Gartnerovih analitičara, orbitalni objekti ne mogu ekonomično voditi niti zadovoljiti potražnju za računalnom snagom na Zemlji.

- Podatkovni centri u svemiru neće analizirati podatke na Zemlji za zemaljske aplikacije desetljećima, ako ikada - navedeno je u njihovu izvješću koje je potpisao analitičar i potpredsjednik Bill Ray. Napomenuo je kako orbitalni podatkovni centri moraju biti sposobni preživjeti 'izvanredne temperaturne promjene, od -170 do 126 Celzijusovih stupnjeva', za što su potrebne 'specijalizirane komponente (poput solarnih panela) koje koštaju otprilike tisuću puta više od njihovih zemaljskih pandana'.