Velika većina građana Hrvatske podržava Vladinu odluku o uvođenju fiskalnih blagajni u dućanima i ugostiteljskim objektima, dok je za fiskalne blagajne na tržnicama njih 60%.
Prema istraživanju GfK iz rujna ove godine, 93% građana podržava uvođenje fiskalnih blagajni, samo njih 7% smatra da je njihovo uvođenje bilo nepotrebno jer je promet gotovinom u državi i do sada dobro funkcionirao.
Polovica onih kojih podržavaju uvođenje fiskalizacije vjeruju u njenu provedbu, te smatraju da će se napraviti reda u državi u pogledu prometa gotovinom. Iako i druga polovica podržava fiskalizaciju, ipak je malo manje optimistična i smatra da je fiskalizacija dobro zamišljen način praćenja gotovine, ali da će se ipak pronaći načini kako izbjeći izdavanje pravih račun i plaćanje poreza.
Veću dozu optimizma u pogledu funkcioniranja fiskalnih blagajni imaju obrazovaniji, kao i oni s višim mjesečnim primanjima.
Kada su u pitanju tržnice i uvođenje fiskalnih blagajni, hrvatski građani u manjoj mjeri podupiru ovu Vladinu odluku: 60% podržava uvođenje fiskalnih blagajni na tržnicama, 36% ne podržava ovu odluku, dok je 4% suzdržano.
Fiskalne blagajne na tržnicama u većoj mjeri podržavaju osobe s višim obrazovanjem (njih 74%) i višim mjesečnim prihodima (preko 7.000 kn – 81%).
Kod trećine građana pozitivno gledanje na Vladinu odluku o uvođenju fiskalizacije nije ostalo samo na izražavanju stava, već su promijenili i svoje ponašanje u kojem podupiru ovu Vladinu odluku. Naime, 32% hrvatskih građana sada, nakon uvođenja fiskalizacije češće nego ranije (kada fiskalizacije nije bilo) traži na uvid račune koji su im izdani u dućanima, ugostiteljskim objektima. Većina građana (63%) nije promijenila svoje ponašanje, pa račune traži na uvid u istoj mjeri kao što su to radili i prije uvođenja fiskalizacije. Visoko obrazovani više od ostalih (njih 43%) su promijenili svoje ponašanje (češće traže račune na uvid).