Model linearne ekonomije koji se temelji na principu ‘uzmi-iskoristi-baci‘ doveo je do velikih količina otpada – više od 65 posto se ili spaljuje ili baca. To je neodrživo i potreban je veliki zaokret. Rješenje je u cirkularnoj ekonomiji čiji su glavni benefiti ekonomske uštede, nova radna mjesta, ušteda resursa i energije te doprinos ublažavanju klimatskih promjena.
Naglašeno je to na Međunarodnoj konferenciji Cirkularna ekonomija – put prema pametnom, održivom i zelenom društvu koja se održala u okviru Zagreb Business Summita na Zagrebačkom velesajmu.
-Model cirkularne ekonomije podrazumijeva promjenu paradigme dosadašnjeg upravljanja resursima na učinkovit i pametan način, a takav koncept svoje temelje polaže u eko-inovacije, eko-dizajn, napredne tehnologije, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. Između ostalog, cirkularna ekonomija uključuje industriju, poslovne modele i životne navike koji otpad tretiraju kao resurs za ponovnu upotrebu. Upravo je taj izazov velika prilika za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj koje može pokrenuti cijelo gospodarstvo i omogućiti održivi način izlaska iz ekonomske krize - istaknuo je Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu.
Konferencija je iznijela aktualne informacije vezane uz regulativu EU o cirkularnoj ekonomiji te njenu perspektivu u industrijskom sektoru, a dala je primjere iz prakse, pogled s proizvođačke strane te naglasila važnost inovacija u cirkularnoj ekonomiji. Već sada postoje mnogobrojni pozitivni primjeri primjene načela cirkularne ekonomije diljem Europe, a EU sve više definira i zaokružuje zakonodavni okvir za uspješnu provedbu i primjenu modela cirkularne ekonomije kao okosnice pametnog i održivog rasta unutar Strategije Europa 2020. Cirkularna ekonomija kao novi ekonomski model promovira tranziciju gospodarstva prema energetskoj učinkovitosti, a za razliku od tranzicija gospodarstva u prošlosti zadržava postojeća radna mjesta i stvara nova, zelena radna mjesta. Procjena je da će se do 2030. u EU stvoriti dva milijuna novih radnih mjesta te da će se prosječni prihod domaćinstva u EU povećati za 3000 eura uz istovremeno smanjenje emisija CO2 za 50 posto.
Stephane Arditi iz Europskog ureda za okoliš podsjetio je ako će proizvodi koji će se pojaviti na tržištu u narednim godinama pokazati hoće li se uspjeti ostvariti ciljevi za prijelaz na učinkovitije resurse i cirkularno gospodarstvo 2025/2030 te je naglasak stavio na eko-dizajn kao srž nove europske politike koja se primjenjuje na proizvode.
Marko Koščak iz Zelene akcije se fokusirao na održivo gospodarenje otpadom i resursima kao temeljima cirkularne ekonomije te se pritom osvrnuo na stanje u Hrvatskoj i benefite cirkularne ekonomije, dok je Stjepan Car, profesor i nezavisni stručnjak u inovacijama, govorio o inovacijama.
-Stvarane inovacije znači stvaranje prednosti pred konkurencijom, osiguravanje zapošljavanja i gradnja budućnosti – poručio je Car te izdvojio nove tehničke, ekonomske i ekološke zahtjeve za investitore u opremu, kao što su minimalni proizvodni troškovi ili što manji utjecaj na okoliš.
Nije bitna cijena kod kupnje određenog proizvoda, napomenuo je, nego koliko taj proizvod košta u cjeloživotnom vijeku. Također, nastavio je, izuzetno je važna suradnje znanosti i gospodarstva te poslovne koristi koje dolaze takvom suradnjom. Stječu se, naime, nova znanja i vještine, koriste se kompetencije najboljih ljudi u znanosti i u tvrtkama, a suradnja potiče i transfer znanja s fakulteta na gospodarstvo i obrnuto.