Čini se da je lokalna država naučila biti ekonomičnija jer je lani završila u plusu od 325 milijuna kuna.
Vjerojatno i zbog malo učinkovitije naplate potraživanja. Naime, prema Izvješću Državne revizije o učinkovitosti naplate prihoda jedinica lokalne samouprave u 2010. i 2011., koje je u saborskoj proceduri, nenaplaćenih je potraživanja čak 8,6 milijardi kuna! No Anto Bajo iz Instituta za javne financije i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u analizi ocjenjuju da u Izvješću izostaje objašnjenje zašto se više naglašava ocjena učinkovitosti naplate lokalnih poreza u odnosu na neporezne prihode iako potonji imaju veći udjel u ukupnim prihodima. Nedostaju i podaci o strukturi potraživanja, njihovu trajanju, otpisanim iznosima. Bajo i Primorac preporučuju da Državni ured za reviziju napravi nešto slično što je napravila Udruga gradova čije izvješće uključuje visinu i strukturu obveza lokalnih jedinica, posebno nepravilnosti u postupcima zaduživanja lokalnih jedinica. No unatoč nedostacima Izvješće ocjenjuju pozitivno, posebno preporuke za bolju naplatu. Dakle, od 8,6 milijardi kuna 5,4 milijarde prihodi su od poslovanja (administrativne pristojbe, potraživanja za prihode od imovine, a najmanja su potraživanja za prihode od poreza, koji su samo 16 posto od ukupnih). Utvrđeno je da 49 posto od 556 lokalnih jedinica nije uvelo sve prihode koje je moglo prema propisima, a 29 posto nije provodilo mjere naplate dospjelih potraživanja.Problemi naplate proizlaze iz slabe razmjene informacija između Porezne uprave i lokalnih jedinica, dileme oko porezne tajne, usklađenosti evidencija i baza podataka o imovini te slabe transparentnosti informacija o naplati prihoda. Izvješće treba promatrati u kontekstu slaba financijskog položaja lokalnih jedinica koje bez pomoći državnog proračuna, zaduživanja i poboljšanja naplate teško mogu osigurati financiranje tekuće potrošnje ove i iduće godine, zaključuje dvojac.