Hrvatska je prije točnu godinu dana ušla u Europsku uniju, ali je entuzijazam Hrvata, koji su ulazak proslavili svečano na trgovima većih gradova, već toga 1. srpnja 2013. bio zasjenjen krizom eurozone i vlastitim gospodarskim problemima.
Priključenje Uniji bio je velik korak za zemlju koja je nedavno izašla iz rata, ali samo punopravno članstvo u bloku europskih država nije riješilo gospodarske probleme, veliku nezaposlenost i javni dug.
Vladajući političari tvrde da je Hrvatska članstvo dobro iskoristila, osobito europske fondove, dok stručnjaci i gospodarstvenici drže da je mogla biti spremnija za nastup na zajedničkom europskom tržištu od 500 milijuna ljudi.
Dobro smo koristili fondove i koristimo ih još bolje i tu smo među boljim državama bez obzira što se povremeno pojavi neki članak koji ljude sludi, rekao je premijer Zoran Milanović. Prema vladinim podacima, Hrvatska je u prvih pet i pol mjeseci 2014. u plusu više od 740 milijuna kuna, a u 2013. godini zabilježen je višak od 136 milijuna kuna.
Da je prva godina članstva bila vrlo uspješna smatra ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić koja kaže da je donijela Hrvatskoj brojne koristi, među kojima je dugoročno najvažnija upisivanje na energetsku kartu Europe. U toj godini ukinute su carine između Hrvatske i svih zemalja EU-a, a hrvatski građani mogu jeftinije telefonirati i putovati samo s osobnom iskaznicom, rekla je Pusić i najavila da je hrvatska ambicija da do druge godišnjice ulaska, 1. srpnja 2015. ispuni sve uvjete za ulazak u Schengen.
Nešto oprezniji u ocjenama je predsjednik Ivo Josipović koji ističe da je ulaskom u EU ostvaren jedini nacionalni konsenzus, ali da izostanak strategije dovodi do povremenih problema. Euroatlantske integracije bile su jedini nacionalni politički konsenzus, ali zbog krize i Lex Perkovića naš evolucijski doprinos EU-u ostao je u sjeni, rekao je.
Smatrajući da je godina dana članstva prekratko razdoblje da bi se mogli osjetiti učinici pristupa, stručnjaci ističu kako je već sada jasno da Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila ulazak u EU zbog čega se treba jače usredotočiti na ubrzavanje reformi. Najveća korist od ulaska u EU zasad je ostvarena u pristupnom procesu koji je ubrzao rješavanje tranzicijskih problema, modernizirao zakonodavstvo, izvršio utjecaj na ekonomske mehanizme i pojačao elemente pravne države, rekao je profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan.
Dekan tog fakulteta Nenad Zakošek razočaran je ponašanjem političkih elita i smatra da su zakazale - nisu iskoristile mogućnosti koje im pruža EU, od toga da nisu stvarali savezništva nego sukobe, a vlada nije ni dobro pripremila projekte za europske fondove.
Gospodarski analitičari slažu se da su u prvoj godini izostali pozitivni utjecaji članstva u EU-u na domaće gospodarstvo. Izostali su izravni pozitivni utjecaji u kratkom roku, poput rasta izvoza i snažnijeg priljeva stranih investicija, što je rezultat sporog oporavka gospodarstva EU-a, ali i specifičnih strukturnih slabosti Hrvatske, rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.