Što god predložio Most, može. Ništa se uopće ne kosi s onim što su SDP i HDZ namjeravali učiniti. Skinut će Mostu zvijezde s neba, dati ptičjeg mlijeka, javno ponuditi mjesto predsjednika Sabora. Koliko god koštala mostarina, čini se, nije važno.
O svemu tome HDZ i SDP moraju napismeno u domaćoj zadaći. Sastavak o namjerama se dostavlja Mostu, a onda Most odlučuje i ocjenjuje. Tko će dobiti peticu, a tko jedinicu? Što zapravo zatražiti po čemu bi netko potpuno ispao iz priče? Iz Mostove priče izgleda otpadaju još neki mostaši (manjinci su također ‘živa meta‘), pa će vjerojatno ionako prevagnuti osobna sklonost pojedinaca prema desnoj ili lijevoj strani. Usprkos tome što u Mostu negoduju da ih se tjera da pregovori i odlučivanje traju kraće, stvarno se nadamo da će trakavica uskoro konačno završiti.
Iako se i nije baš to očekivalo hrvatsko je gospodarstvo u trećem tromjesečju raslo 2,8 posto prema istom razdoblju lani, što je najbrži rast od 2008. godine kada još nismo bili u recesiji. Prema Državnom zavodu za statistiku radi se o četvrtom tromjesečju rasta BDP-a zaredom, pa se potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić požurio pohvaliti kako je ova vlada uspjela izvući zemlju iz gospodarske krize. Poručio je da se zbog toga treba što prije sastaviti nova vlada i Sabor kako bi se nastavili pozitivni trendovi. Rast BDP-a je hvalevrijedan za glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Davora Majetića, ali nedovoljan, jer je manji od kamata za otplatu dospjelih dugova. Baza rasta je vrlo mala uz slab strukturni preustroj, pa to ne može utjecati na ukupno ekonomsko stanje. I prema ekonomskom analitičaru Damiru Novotnom to nije ishod mjera aktivne politike, već vrlo dobre turističke sezone, jače izvozne potražnje i blagog porasta osobne potrošnje. Upozorava da se političari tome ne bi smjeli veseliti jer nas u idućem tromjesečju očekuje zastoj ili pad. Ante Babić je pri tome nešto optimističniji ustvrdivši da jesmo konačno izašli iz recesije, ali i da ovakve niske stope nisu dovoljne za pravi oporavak. Za to su potrebne promjene, ističe, ali ne populističke kakve se mogu čuti od izbora.
Za Menadžera 2015. godine Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika je proglasilo 13 najboljih, odabranih prema bilancama i stvarnim pokazateljima poslovanja. Dobitnici nagrade za životno djelu su Branko Roglić (Orbico) i Ivica Cerovečki (Kotka), poduzetnici godine su Ilija Tokić (Tokić d.o.o.) i Armando Stanišić (Aluminijska bravarija Stanišić), najbolji menadžer u velikom poduzeću je Milan Vrdoljak (Ricardo) te u srednjem Bernarda Cecelja (Bernarda) i Anđelko Švaljek (Regeneracija). Nagrađeni menadžeri u malim poduzećima su Dragan Brnić (Šiloturist) i Gordan Javorić (Gotra logistika), dok je najbolji mladi menadžer Stjepan Mihalić (Limovi i konstrukcije). Alan Klanac (Jadrolinija) je vodeći menadžer u državnom poduzeću, Ivan Protega (Yisk) u razredu inozemnih tvrtki, dok je Dario Marenić (Elda) najbolji projekt menadžer.
Portal Štedopis iza kojeg stoji istoimena neprofitna udruga, financijski će podučavati mlade u Hrvatskoj. Zalažu se da se takav predmet unese i u obvezatan školski program osnovnih i srednjih škola, a do tada svi zainteresirani mogu učiti na Štedopisu kako upravljati novcem ili pokrenuti posao. Štedopis su osnovali znanstvenici, sveučilišni profesori, poduzetnici i novinari kako bi, vele na portalu, budući naraštaji bili financijski uspješni te se odlučili baviti poduzetništvom. Za Štedopis je posebno važno obrazovanje u poduzetništvu jer će se sve više mladih morati osnivati vlastite poslove s obzirom da je sve manje mogućnosti da će se moći zaposliti u javnoj i državnoj službi ili u privatnom sektoru. Morat će se osloniti na svoje znanje i sposobnosti, pa će se Štedopis truditi zanimljivo prikazati poreze, bankarstvo, štednju ili mirovine te pomoći u svladavanju upravljačkih i komunikacijskih vještina. Izgleda da su prvi koji bi trebali posjetiti ovaj portal hrvatski političari. Možda bi nešto i naučili. Možda bi nas zadužili za koju milijardu kuna manje.