Hrvatska
StoryEditor

Evo zbog čega su potrošači u Hrvatskoj sve pesimističniji

07. Studeni 2014.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, u rujnu je zabilježeno pogoršanje kretanja indeksa pouzdanja potrošača (IPP), raspoloženja (IRP) i očekivanja potrošača (IOP), što pokazuje pogoršanje percepcije potrošača glede promjena financijske situacije kućanstva te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

U rujnu je indeks pouzdanja potrošača zabilježio razinu od minus 34,8 bodova, što je na ljestvici vrijednosti indeksa za jedno mjesto niže u usporedbi s prethodnim mjesecom. Indeks očekivanja potrošača spustio se, pak, s minus 22 na minus 22,5 bodova u rujnu. Najveće pogoršanje pokazao je indeks raspoloženja potrošača koji se spustio za 1,8 bodova, na minus 42,1 bod.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, sva su tri indeksa također pala: IPP je niži za 1,4 boda, IOP za 2,1, a IRP za 1,2 bodova u odnosu na rujan 2013.

"Obzirom da indeks raspoloženja potrošača pokazuje rezultate anketnog ispitivanja na tri razine (ocjenu financijske situacije kućanstva i ocjenu ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci te stav o trenutnoj mogućnosti ulaganja u kupnju trajnih dobara za kućanstvo), njegovo pogoršanje u rujnu na mjesečnoj razini odražava smanjenje potrošačkog raspoloženja koji može biti dijelom uvjetovano i smanjenjem sezonskog zapošljavanja. Ipak, pad potrošačkog raspoloženja na godišnjoj razini odražava pogoršanje koje se ne bi moglo pripisati sezonalnosti već mogućim negativnim učincima koji dolaze s tržišta rada i općeg porasta pesimizma", navode analitičari RBA.

S druge strane, dodaju, indeks IOP, koji odražava očekivanja potrošača za idućih 12 mjeseci po pitanju financijske situacije u kućanstvu te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj, odražava višu razinu pesimističnih očekivanja.

Ta bi pesimistična očekivanja, prema ocjeni analitičara RBA, mogla biti posljedica "percipiranih negativnih gospodarskih kretanja", dok pogoršanje IPP indeksa, koji u sebi sadrži i dodatnu procjenu kretanja broja nezaposlenih u narednih 12 mjeseci te procjenu mogućnosti osobne štednje, "vjerojatno odražava nastavak neizvjesnosti na tržištu rada".

"Dugotrajna recesija uz slabe izglede oporavka impliciraju nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada pa posljedično ne iznenađuje razmjeno visoka razina pesimizma među potrošačima", zaključuju iz RBA.

06. prosinac 2022 18:18