HŽ Infrastruktura u listopadu počinje izgradnju potpuno nove željezničke pruge za prigradski promet Gradec - Sveti Ivan Žabno duljine 12,2 kilometara, vrijednosti investicije 203,4 milijuna kuna
Riječ je o prvoj novoj pruzi u hrvatskoj željezničkoj infrastrukturi nakon gotovo 50 godina (zadnja Zadar-Knin 1967. godine), a njome će se jače povezati Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka i Zagrebačka županije i Zagreb.
U srijedu su predstavnici HŽ Infrasturkture potpisali ugovore s izvođačima radova i provoditeljima nadzora nad radovima na toj pruzi koja bi trebala biti dovršena do kraja 2017. godine. Potpisivanju ugovora o gradnji te pruge, koja se s 85 posto sredstava sufinancirana iz EU fondova, prisustvovali su i hrvatski premijer Zoran Milanović te ministri Branko Grčić i Siniša Hajdaš Dončić. Tom prugom će se i putovanje od Bjelovara do Zagreba smanjiti na oko jedan sat, što će pridonijeti kvaliteti putovanja prilikom dnevnih migracija putnika, ali i gospodarskom povezivanju.
Ugovor o izvođenju radova predstavnici HŽ Infrastrukture potpisali su s predstavnicima zajednice ponuditelja koju čine tvrtke Comsa S.A.U. iz Španjolske i H. F. Wiebe GmbH&Co iz Njemačke, a ugovor o provođenju nadzora nad radovima sa zajednicom ponuditelja koju čine SGS Adriatica, Investinženjering i švicarska tvrtka SGS SA.
Predsjednica Uprave HŽI Renata Suša istaknula je kako je projekt započeo 2013.. U ime konzorcija koji će raditi na gradnji pruge predsjednik Uprave tvrtke Comsa Jose Miarnau Montserrat naglasio je da vjeruje da je to početak duge suradnje s hrvatskim institucijama, obećavajući da će sve tvrtke uključene u konzorcij isporučiti kvalitetan rad i infrastrukturu.
Premijer Milanović je, pozdravivši pobjednike natječaja za taj posao, naglasio da su ti natječaji ozbiljni i strogi, ali i da pokazuju administrativnu i birokratsku sposobnost države da iz odradi. Spomenuo je da je Hrvatska imala jako dug put do EU-a, a iako su u međuvremenu otpali neki ideali, ostala je vjera da se s EU fondovima može puno toga napraviti. Jako bitnim je ocijenio i što će se budućom novom prugom brže povezivati Bjelovar i okolica sa Zagrebom jer će to donijeti priliku i za razvoj i povezivanje gospodarstava.
Vrativši se na važnost uspješnosti povlačenja novca iz EU fondova, Milanović je kazao "pustimo ideologiju, lijepe riječi i solidarnost, toga ima ili nema, ali novac je tu i treba ga iskoristiti". Tomu je dodao i da nisu sve vlade i države uspješne u crpljenju strukturnih fondova EU-a, ali je Hrvatska prošle godine, u prvoj godini punog članstva, u plusu od 200 milijuna eura.
- Tu smo bili uspješni, usprkos kritikama, a za to su zaslužni stručni ljudi koji na tome rade, pa i u HŽ-u. Ova godina je još uspješnija jer je u prvoj polovici ukupan iznos realiziranih sredstava tri puta veći nego u istom razdoblju prošle godine, kazao je Milanović.
Spomenuo je i hrvatsku infrastrukturu koja je u autocestama na visokoj svjetskoj razini, ali i po visokoj cijeni izgrađena, a nije bilo iz EU fondova. Željeznice u tome zaostaju, ali Milanović vjeruje da će i s ovom novom prugom krenuti i drugi projekti za jačanje te infrastrukture.