Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je danas rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (eng. Information and Communication Tehnologies - ICT) nalazi na 54. poziciji od 143 zemlje uključene u istraživanje što je pad od 8 mjesta u odnosu na prošlu godinu.
"Globalno izvješće o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji 2015." pokazuje da gospodarstva u razvoju i nastajanju ne uspijevaju iskoristiti potencijal informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) za pokretanje društvenih i gospodarskih promjena i sustići u razvoju naprednije zemlje. U Izvješću je naglašen sve veći raskorak između zemalja koje koriste Internet u gospodarskom i društvenom okruženju i onih koji ne koriste potencijal ICT-a. Ovogodišnje Izvješće ističe iznimno visoku korelaciju između korištenja ICT od strane pojedinaca, poduzeća te vlada i sposobnosti za jačanjem gospodarskog i društvenog utjecaja. Također naglašava važnost državnog vodstva u stvaranju dobrog regulatornog i poslovnog okruženja s konkurentnim tržištem ICT-a kao temeljnim uvjetom za sve zemlje.
- Ne možemo biti zadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, zabrinutost potiče negativan trend. Značajan pad na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja potrebnim reformama. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, u suprotnom ćemo izgubiti korak s naprednim dijelom svijeta, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
U odnosu na prošlu godinu Singapur, Finska, Švedska, Nizozemska, Norveška i Švicarska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Japan koji je poboljšao svoju poziciju za šest mjesta. Hong Kong i Južna Koreja su ove godine pale s 8. na 14. poziciju odnosno s 10. na 12. poziciju.
Napredovanje novih tržišta u korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija je razočaravajuće. Ruska Federacija je najviše rangirana zemlja od zemalja BRICS-a koja je na 41. mjestu. Slijedi je Kina (62) koja je zadržala prošlogodišnju poziciju, dok su ostale zemlje znatno pale na ljestvici. Južna Afrika je pala za 5 pozicija i nalazi se na 75. mjestu, Brazil je 84., što je pad za 14 mjesta te India koja je lošija za 6 mjesta i nalazi se na 89. poziciji. Od zemalja središnje Europe, Slovačka (59.) je zadržala prošlogodišnju poziciju, Poljska (50.) bilježi rast od 4 pozicije dok su Slovenija (37.) i Češka (43.) pale za 1. poziciju, a Mađarska (53.) za 6. pozicija.
Hrvatska ove godine bilježi pad na rang ljestvici s 46. na 54. mjesto što je pozicionira u srednje razvijene zemlje. Hrvatska ima prosječnu ocjenu od 4.3 koja je na razini prošlih godina i pokazuje da stojimo na mjestu i ne činimo dovoljno u segmentu reformi, poticanju inovativnosti i informatizaciji javne uprave.
Od zemalja jugoistočne Europe, Srbija (77.) bilježi poboljšanje za 3 mjesta, Makedonija (47.) za 6 mjesta, Grčka (66.) za 8 mjesta, dok Rumunjska (63.) bilježi rast za čak 12. mjesta. Bugarska (73.) je zadržala prošlogodišnju poziciju dok Bosna i Hercegovina ove godine nije uključena u istraživanje.
Ovogodišnja metodologija pri izradi Indeksa umrežene spremnosti sastoji se od 4 podindeksa podijeljenih u 10 stupova. Indeks koristi 53 varijable, od kojih 26 varijabli čine kvantitativni podaci prikupljeni iz dostupnih međunarodnih izvora kao što su Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Međunarodni telekomunikacijski savez (ITU). Preostalih 27 varijabli odnosi se na podatke prikupljene anketom mišljenja gospodarstvenika.
Za Hrvatsku se može zaključiti kako ne koristi dovoljno dobro razvijenu postojeću ICT infrastrukturu jer nedostaju potrebne reforme i uključenost ICT-a u kvalitetnije pružanje usluga poslovnom sektoru i građanima.
Temeljni razlog lošije pozicije Hrvatske u odnosu na prethodnu godinu je pad za 10 mjesta u okviru podindeksa korištenja te pogoršanje za 9 mjesta u okviru podindeksa utjecaj.