- Ideje su najjeftinije, a mogu donijeti goleme prihode hrvatskom gospodarstvu - izjavio je ministar kulture Republike Hrvatske Berislav Šipuš prilikom prezentacije rezultata nacionalne studije mapiranja kreativnih i kulturnih institucija, održane danas u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca u Zagrebu.
Kreativne i kulturne industrije (KKI) u Hrvatskoj ostvaruju 15 milijardi kuna prihoda, zapošljavaju 124 tisuće ljudi te je drugi po veličini sektor u Hrvatskoj po udjelu prihoda u BDP-u (3,5%), pokazala su istraživanja Ekonomskog instituta koja su ovom prilikom predstavljena javnosti.
Najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaruju: arhitektura, računalni programi igre i novi mediji, oglašavanje, muzeji, knjižnice i baština, film i fotografija. Poslovni subjekti u kreativnim i kulturnim industrijama čine čak 5,7 posto ukupnog broja poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva u 2013. godini, a među poduzećima u kulturnim i kreativnim industrijama prevladavaju mikro poduzeća s do 10 zaposlenih, tvrde ista istraživanja.
Osnovni cilj istraživanje bio je, kako tvrde predstavnici instituta, podići svijest o značaju ovih industrija, njihovom doprinosu gospodarstvu i upozoriti na glavne prepreke i pitanja s kojima se oni suočavaju, a sve u kontekstu razvoja ekonomije zasnovane na znanju.
- Kultura kako bi opstala i bila profitabilna mora se kačiti za ostale osi. Tako da mi konstantno moramo surađivati s ministarstvom turizma, regionalnog razvoja, te ministarstvom poduzetništva. No, isto tako bez kulture nema ni turizma - ustvrdio je Šipuš, te najavio osnivanje povjerenstva za rock glazbu, kategorizaciju klubova, te ulaganje u razvoj lokalnih sredina za koje smatra da moraju biti inkubatori kreativnosti.
– Hrvatska u svojim studentima ime neograničen izvor talenata. Zašto ne bi bili uspješniji od sveučilišta poput kalifornijskog Stanforda čiji diplomci su jezgra Silicijske Doline, te čije tvrtke su zaslužne za milijune radnih mjesta - optimističan je Miljenko Šipraga, prorektor Zagrebačkog sveučilišta. Kulturna i kreativna industrija Europi godišnje donosi 535 milijuna Eura, što čini više od 4 posto BDP-a, pri čemu zapošljava 7 milijuna ljudi, te je jedna od rijetkih grana gospodarstva na koju kriza nije negativno utjecala.